Saborski Odbor za pravosuđe u četvrtak u 13 sati započeo je razgovore s kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda nakon čega će donijeti odluku koja je za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH Zorana Milanovića, neobvezujuća.
Članovi odbora s kandidatima razgovaraju po abecednom redu pa je prvi Radovan Dobronić, novi kandidat predsjednika Milanovića za kojeg je unaprijed najavio da će ga predložiti Saboru za imenovanje.
Nakon njega svoje će programe predstaviti Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić i Šime Savić.
HDZ nije a priori protiv bilo kojeg kandidata
Svaki kandidat ima 15 minuta za predstavljanje svog programa nakon čega će pola sata odgovarati na pitanja. Sjednica bi, prema dnevnom redu, trebala trajati do 17,30 sati.
Predsjednik Milanović još je sredinom kolovoza kazao kako je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.
Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći saborski Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda.
Mrčela bi uspješno obavljao tu dužnost
To tijelo, koje čine svi suci Vrhovnog suda, početkom rujna s 29 glasova podržalo je kandidaturu svog kolege i v.d. predsjednika Vrhovnog suda, dok je Dobronić dobio četiri glasa. Ostalim kandidatima vrhovni suci nisu dali ni jedan glas.
U objavljenom mišljenju Opće sjednice istaknuto je kako je tijekom rasprave izraženo da Mrčelin životopis "daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda". Istaknuli su i da jedino Mrčelin plan rada prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda.
Za Dobronića je, pak, tijekom rasprave istaknuto da "nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj". Dobroniću su prigovorili da nema iskustva u rukovođenju, ali i da nije ispunjavao svoju sudačku normu. Ustvrdili su i da u programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti.
Sessinu dužnost preuzeo Mrčela
Novi javni poziv, zaključen 6. kolovoza, Državno sudbeno vijeće (DSV) je raspisalo 28. lipnja, nakon što Sabor za predsjednicu Vrhovnog suda nije izabrao raniju Milanovićevu kandidatkinju Zlatu Đurđević.
Milanovićev prijedlog da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje ta profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Sabor je krajem lipnja odbio s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih.
Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud je tada poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.
