Gost RTL Direkta bio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je sa Zoranom Šprajcom razgovarao o izbjegličkom valu koji je stigao u Hrvatsku, ali i četverogodišnjem sazivu Sabora te datumu raspisivanja parlamentarnih izbora.
Jeste li već dobili pozivnicu na sjednicu VONS-a?
Nisam.
Što VONS u ovoj situaciji može učiniti?
Može sagledati situaciju i dobiti informaciju o svim strukturama, državnim i društvenim, koje bi trebale sudjelovati u upravljanju humanitarnom krizom, ali i ako humanitarna kriza preraste u nešto drugo.
Je li ovo više sigurnosni ili humanitarni problem?
Za sada je to humanitarni problem za Hrvatsku. Međutim, kriza sa izbjeglicama u Europskoj uniji poprima neke druge obrise i pitanje je kada će ona dobiti i druga obilježja, i u Hrvatskoj.
Prihvat izbjeglica za sada prolazi dobro, organizirano. Po vama, koliki pritisak Hrvatska može izdržati i što ako se zatvore sve granice dalje prema Shengenu? Kakva će onda dalje biti naša politika?
To je jedno od pitanja koje treba procijeniti i Vijeće za nacionalnu sigurnost. I službe koje sudjeluju u tim procjenama moraju uvjeriti tijela, koja odlučuju o financiranju i organizaciji, da su spremne za taj iznos.
Kada ćete raspustiti Hrvatski sabor, jer će taj datum utjecati na datum izbora?
Prema dogovoru koji sam dobio od vladajuće koalicije, glasat ćemo o njihovom prijedlogu odluke u petak 25. rujna. Drugim riječima, tada će Sabor donijeti odluku o raspuštanju.
Je li to datum kada počinju teći ustavni rokovi za održavanje izbora?
To ćemo vidjeti kako će biti pripremljena odluka od onih koji su za to ovlašteni, a to je parlamentarna većina.
Drugim riječima, Sabor može donijeti odluku u petak, ali on može biti raspušten svaki drugi dan?
Iskreno rečeno, mislim da će biti u petak izglasana, donesena. A
da će Sabor donijeti odluku da stupa na snagu 28. i od tada će
onda teći rok koji mora uvažiti predsjednica.
Zadnjih mjeseci bilo je dosta polemike oko toga datuma
izbora. Bilo je dosta glasnih primjedbi da bi datum izbora trebao
biti fiksiran unaprijed kako bi se izbjegla ova prepucavanja.
Kakav je vaš stav o tome?
To je, rekao bih, pitanje kada nema nema pametnijih i ozbiljnijih pitanja kako usmjeriti hrvatsko društvo u prosperitetnije vode. Bez obzira tko što govorio, Hrvatska mora razmišljati dugoročno jer ima veliki teret, a to je strani dug. Istina, politike se sustavno mijenjaju i pokazuju rezultate, međutim mi i dalje imamo problem i o tom problemu moramo prvenstveno voditi brigu. Drugim riječima, ustav je riješio pitanje, koje su digli na visoku razinu, i to nema potrebe za dalje.
Javnost rad Sabora ocjenjuje uglavnom kroz ovakve polemike. Kako biste vi ocijenili ovaj mandat Sabora?
Sabor ima višestruku funkciju. Dvije najvažnije funkcije su da donosi zakone i da nadzire rad tijela koja su odgovorna Saboru. Obje ove funkcije je Sabor, rekao bih, odradio na razini europskih parlamenata, a možda i odgovornije.
Što je najbolje Sabor odradio u ovom mandatu?
Pa pripremili smo promjene i uveli u Hrvatsku promjene politike i odgovornosti, a zadržali smo stabilnost sustava u cjelini, i pojedinih sustava u durštvu. Hrvatska je stabilna zemlja, bez obzira što ima značajne probleme. I vrlo je važno da se nastavi s tim.
A što je bilo najlošije?
To će građani ocijeniti na izborima.
Građani dosta negativno ocjenjuju saborske zastupnike. Smatra se da je to najbolji posao u zemlji, na kojem ima beskrajno mnogo neradnih dana, a i kada radite da slabo radite i sve se svodi na prepucavanja.
Građani ocjenjuju Sabor sa svoje točke gledišta, i ono što vide, ili ono što im vi novinari prenesete. Međutim, ja bih volio da građani, pa i vi novinari, pogledate na stranice Hrvatskog sabora gdje je postavljen kompetan izvještaj za ovaj mandat i svi poslovi koje je saborski zastupnici obavljaju u svojoj dužnosti. Međutim, građani očekuju od Sabora da im donesu bolji i sigurniji život. Mi smo to u ove četiri godine značajno unaprijedili.