Sabor aktualnim prijepodnevom započeo je novu sjednicu. To je prilika da oporbeni zastupnici pitanjima izrešetaju premijera i članove Vlade. Očekuje se i da Sabor dvotrećinskom većinom na ovoj sjednici izmijeni Ustav.
Na pitanje zastupnika što će građanima, klijentima banaka donijeti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, ministar financija Slavko Linić odgovorio je kako bi ubuduće građani trebali biti bolje zaštićeni. Kako je naveo, bolje će se definirati naknade i troškovi kredita, razdvojit će se bankarske naknade od marži, općenito bolje urediti odnos klijenata i banaka, a u čemu je najbitnije da klijenti o svemu budu informirani.
Naveo je da će se novim zakonima rješiti i ono što je uvijek bio problem u Hrvatskoj - najviša stopa potrošačkih kredita za stanove.
Linić je odbacio spekulacije da postoji deal između Vlade i banaka.
"Neće biti dogovora s bankama, jer su po stoti put izigrali dogovor", kazao je Linić.
Dodao je da je "interes banaka nešto drukčiji od interesa građana'.
Milanović: MMF u ovom trenutku nije opcija
Jadranaka Kosor navela je da je gospodarska situacija u zemlji sve lošija, te da bi uskoro broj nezaposlenih mogao dosegnuti 350.000. Upitala je premijera misli li zatražiti pomoć MMF-a.
"Radi se o reformama koje nisu poduzimanje u ranijim godinama, pa i u vrijeme vaše vlade. A dugove sada treba vraćati. Pitanje je nekorektno u tom smislu jer ste vi propustili priliku za reforme", kazao je premijer.
"MMF u ovom trenutku nije opcija, a prekomjerni deficit je nužnost. Ne smijemo ugroziti socijalno stanje u zemlji, rekao je Milanović.
Neozbiljne izjave oko INA-e
"Nešto neozbiljnije nisam čuo, a u zadnje vrijeme konkurencija je žestoka, kazao je Milanović odgovarajući na upit HDZ-ovca Ivana Domagoja Miloševića ima li Vlada namjeru otkupiti 49 dionica INA-e. Premijer je kazao da bi se država trebala zadužiti za veliki iznos, a da neizvjesnost oko kompanije ostaje.
Što se tiče lošeg gospodarskog stanja u državi, Milanović je Miloševiću odgovorio da u idućoj godini očekuje rast, baš kao i međunarodni analitičari i HNB.
"Hrvatska je opljačkana u ime obitelj HDZ, u ime obitelj Sanader, u ime obitelji Vidošević", zaključio je svoj govor ministar Željko Jovanović, dok je odgovarao Anti Babiću koji je na saborskom aktualcu komentirao kako se predsjednik Ivo Josipović u Srbiji branio na optužbe da u hrvatskim udžbenicima piše kako su "Srbi okupatori".
Jovanović je naveo da je osobno sve udžbenike poslao predsjedniku Tomislavu Nikoliću, kako bi ih pročitao, vidio što tamo zaista piše, te se ispričao.
Na dnevnom redu 10. sjednice naći će se izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti, konačni Zakon o leasingu, izmjene i dopune Zakona o izboru članova u Europski parlament, te nekolicina odluka.
"Ne rasprodajemo Hrvatsku. Točno se zna što se prodaje, ali još ne znamo kome. Mi ne funkcioniramo kao HDZ", dogovorio je premijer HDZ-ovoj Sunčani Glavak koja je vladajuće prozvala da rasprodaju državnu imovinu a premijera da da ništa ne radi. Povodom izjave ministra financija Slavka Linića u Hrvatskom saboru Hrvatska udruga banaka reagirala je priopćenjem, koje prenosimo u cjelosti.
"Originalni prijedlog banaka bio je da svi dužnici u CHF od 1.siječnja 2014. za vrijeme trajanja izvanredno promijenjenih okolnosti (CHF aprecirao 20% ili više) plaćaju kamatnu stopu jednaku prosječnoj kamati na odobrene kredite u CHF umanjenu za 20 posto. Ministar financija je na sastanku u srijedu rekao da bi taj prijedlog bio prihvatljiv Vladi RH ako bi umanjenje bilo 30 posto, što su banke teško, ali ipak prihvatile.
Ni o kakvim brojkama se nije razgovaralo, jer se u prijedlogu navodi da će Hrvatska narodna banka (HNB) objaviti prosječnu kamatnu stopu i s time su se sve strane složile, prihvaćajući rizik da konačna brojka bude i različita od očekivane.
Ministarstvo financija zatražilo je da HNB prikupi podatke od banaka.Sve banke su dobile zahtjev da pošalju podatke do danas u 17 sati i po našim saznanjima, banke to i rade. Stoga, ne razumijemo da se govori o nekakvom "mijenjanju rješenja" ili "izigravanju dogovora" od strane banaka. Bit dogovora je u smanjenju prosječne stope pri odobravanju kredita u CHF za 30 posto te i banke i HNB postupaju sukladno tome i očekuju da će i Ministarstvo financija ostati pri postignutom dogovoru.
Hrvatska udruga banaka smatra da je postizanje dogovora oko kredita u CHF važno za korisnike tih kredita, klijente banaka koji su se našli u problemima, jer se u protivnome odgađa primjena momentalnog i efikasnog rješenja koje bi olakšalo njihov položaj", stoji u priopćenju HUB-a.
