Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak priznaje kako izostanak HNS-ovaca iz sabornice tijekom rasprave o njihovu amandmanu na Zakon o udomiteljstvu nije bila dobra poruka, ističe kako mu nije sporan ostanak ministra Zdravka Marića u vladi te tvrdi da s premijerom Andrejem Plenkovićem "ne igra ispod stola”.
Također poručuje kako se treba riješiti mantre da je "neslaganje jednako pad Vlade“, a otkriva i kada će biti objavljeni finalisti HNS-ove nagradne igre 'Provedi dan s Ivanom Vrdoljakom' te govori o europarlamentarnim izborima i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa,
Iz vlade očito ne izlazite jer je HNS-ov Zakon o udžbenicima dobio 'zeleno svjetlo'. Iako ste se prije tjedan dana javno požalili na njegovu 'sabotažu', uvjetovali njegovim uvrštavanjem u dnevni red vlade vaš ostanak u njoj, po kuloarima se moglo čuti da ste unaprijed znali kako će prošlog tjedna Zakon biti pomaknut za nekoliko dana te kako ste htjeli tek politički profitirati?
Zakon o udžbenicima jedan je od ključnih preduvjeta za provedbu kurikularne reforme, a nama u HNS-u je jedan od ključnih političkih ciljeva sudjelovanja u ovoj vladi provedba reforme obrazovanja. Imali smo dogovor sa svojim koalicijskim partnerima da će do 30. studenog taj zakon biti izglasan jer sve mora ići prema frontalnom uvođenju kurikularne reforme sljedeće godine u rujnu. Netko, kada razmišlja na način da je to zakon za rujan iduće godine, može pomisliti da je sada aktualnija mirovinska, porezna reforma, proračun, no tomu nije tako. Sada se jasno odlučuje o tome jesmo li ili ne za frontalno uvođenje kurikularne reforme sljedeće godine u škole. Zato smo željeli jasnu garanciju premijera i koalicijskih partnera da će zakon koji donosi jeftinije udžbenike, digitalizaciju sadržaja i lakše torbe proći glasovanje u Saboru 14. prosinca. To smo i dobili i to je dobar korak za nastavak reforme obrazovanja koju hrvatsko društvo iščekuje već više od 20 godina.
HNS je bio suzdržan prilikom glasovanja o Zakonu o udomiteljstvu jer nije prihvaćen vaš amandman da se homoseksualnim parovima omogući udomljavanje djece?
Taj zakon uvodi niz tehničkih poboljšanja i novina u sustav udomiteljstva. Tisuću djece čeka da bude udomljeno, udomitelj postaje zanimanje. Sve su to stvari koje poboljšavaju sustav i trebalo ih je i prije napraviti. No, HNS-u je apsolutno neprihvatljivo da postoji bilo koji oblik diskrimincije u tom zakonu, a pojavio se jer se ne uvažavaju životna i neformalna životna partnerstva kao opcija za udomljavanje. Nelogično je da pojedinac bez obzira koje je spolne orijentacije, može udomiti, a da pojedinac koji ima životnog partnera to ne može. Mi smo uložili amandman da poboljšamo zakon.
Najavili ste i ocjenu ustavnosti?
Nevjerojatno bi uopće bilo očekivati da taj zakon neće proći procjenu ustavnosti. Imamo niz svojih članova i aktivista u HNS-u koji su najavili da će pokrenuti ocjenu ustavnosti. Pokretanje te procedure je neupitno.
Pa zašto ste onda, kada se u Saboru raspravljalo o HNS-ovom amandmanu, nestali baš svi iz sabornice?
To nije izgledalo dobro. Sasvim sigurno da nije dobra stvar da kod našeg amandmana nismo bili u sabornici. To se sve dogodilo na dan sjednice Vlade na kojoj nije bio uvršten Zakon o udžbenicima i osobno sam, kao predsjednik stranke, hitno pozvao HNS-ove saborske zastupnike na koordinaciju oko našeg budućeg rada, jer je de facto budućnost reforme obrazovanja bila u pitanju, a samim time, kao što sam već rekao, i naše sudjelovanje u Vladi. Iako smo bili jasni i prisutni sve vrijeme i borili se svim alatima za poboljšanje zakona, naša neprisutnost u tom trenutku s pravom je izazvala negodovanje i za to kao predsjednik stranke preuzimam odgovornost.
Na neki način vaše odbijanje da podržite zakon ide na ruku premijeru Plenkoviću jer, dođe li do toga, Europski će sud posve izvjesno srušiti takvu zabranu udomljavanja. Čini se kao da zapravo obojica 'igrate ispod stola'?
Ne, sasvim sigurno nema nikakve 'igre'. Obojica zastupamo ono što jesmo i u što vjerujemo. HNS je ulaskom u Vladu unio svoje vrijednosti – od borbe za obrazovanje bez ideologije do borbe za prava manjina, istospolnih partnera, Istanbulsku konvenciju i od njih ne odstupamo. Tražiti slobodu, a biti liberalan za sebe znači poštivati različite od sebe i dati slobodu drugima da budu takvi kakvi jesu dok ne osporavaju moju slobodu odlučivanja po bilo kojoj osnovi. Bez obzira što su demokršćani drugačiji od liberala, ja ih poštujem takvi kakvi jesu, kao što zahtijevam da oni poštuju nas takvi kakvi jesmo. Hrvatska i Europa su različite i ako želimo nametati da smo svi isti nećemo nikada doći do cilja, ali ako ćemo iskreno reći da se različitosti moraju poštivati i raditi što je moguće bolje za građanina, onda mislim da smo na pravom putu. I to je jedina logika. HNS ima jasan politički stav o tom pitanju, Andrej Plenković s HDZ-om svoj. I to je budućnost hrvatske politike. Ne znači da zbog toga što smo različiti trebamo ratovati.
Pribojavate li se da bi Vas mogla zadesiti sudbina Mosta koji je izbačen iz vlade kada je pokušao bildati mišiće na ministru Zdravku Mariću?
Mi nismo besadržajni populisti. Otvoreno komuniciramo što namjeravamo napraviti i donosimo konkretne rezultate, imamo ozbiljan reformski tempo u ministarstvima za koje je zadužen HNS. I Europska komisija pohvalila je ambicioznu reformu obrazovanja, Ministarstvo graditeljstva je među rekorderima po pitanju izvlačenja EU sredstava. Mi jasno kažemo što jesmo, koje su nam namjere, a koji rezultati, dok s druge strane imate kolege koje se nisu snašle u političkom životu. Niti imaju sadržaj, a voljeli bi biti populisti, a nisu više ni veliki populisti pa idu u krajnju desnicu jer podržavaju inicijative Narod odlučuje i referendume za smanjivanje prava manjina. Onda ta nekonsolidirana i nejasna politika dovodi do toga da završe kako su završili. Mi smo različiti svjetovi.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je kako su Martina Dalić i Zdravko Marić povrijedili načelo obnašanja javne dužnosti. Mislite li da je nakon svega Mariću i dalje mjesto u vladi?
Prvo treba reći da je bivša potpredsjednica vlade Martina Dalić platila političku cijenu nedovoljne transparentnosti odlaskom iz vlade. Marićevu odgovornost, što se mene tiče, gledam u smjeru kontrole javnih financija, kontrole deficita, provedbe poreznih reformi i nedopuštanja nezakonitosti unutar Ministarstva financija. On svojim radom u odnosu na ovo što sam sada rekao, to za sada ispunjava. A dok ispunjava ima moje povjerenje. Kada je riječ o povredi načela obnašanja javne dužnosti to morate pitati HDZ i ministra Marića.
Dakle, Vi nemate nikakav problem s tim da on i dalje bude u vladi?
Još uvijek čekam pisanu odluku povjerenstva, iz onog što sam do sada vidio nije bio sukob interesa u pitanju i, ponavljam, to je prije svega pitanje za Marića i HDZ. Ministar Marić ispunjava svoju zadaću na visokom nivou - od kontrole javnih financija do poreznih reformi i u tom smislu ima i moju podršku. Naravno da bilo kakvu nezakonitost ne bismo tolerirali. No isto tako želim reći da sam sudjelovao u Vladi Zorana Milanovića koja je imala niz takvih odluka. Volio bih da u Hrvatskoj jednom nemamo dvostruka mjerila – ovisno jesi li u opoziciji ili na vlasti. Tada je opozicija HDZ-a govorila da je to pitanje odgovornosti vlade, ministra, Sabora, premijera i zagovarala izbore, a mi i tada i sada kažemo, sadržaj i rezultati rada su apsolutni prioritet.
Premijer Plenković de facto ne priznaje odluku Povjerenstva i kaže da nitko od članova vlade nije povrijedio načela djelovanja. Slažete se s time?
Ne želim se uvlačiti u te rasprave „što je koji političar rekao, a što sam ja prokomentirao“, jer se na taj način opet rezultati našeg rada, a to je ono što građani osjećaju na svojoj koži i zašto su nas birali, padaju u drugi plan. Smisao populizma je tko je što rekao, a smisao ozbiljne politike što je tko napravio u smislu rezultata. Pretpostavljam da je upravni postupak sljedeći korak, donijet će se rezultat tog postupka i HDZ i kolega Marić će odlučiti o svojim sudbinama dalje.
Je li Vam sporno postavljanje sestre ministra Zdravka Marića za direktoricu Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa HANFA-e, s obzirom da ta agencija istražuje je li bilo trgovanja povlaštenim informacijama u vrijeme dok se pisao Lex Agrokor?
Odgovor na to pitanje proizlazi iz njezinih kompetencija, odakle je došla na tu poziciju, s kojim prijašnjim rezultatima svog rada i s kojim planom rada tog sektora u budućnosti.
Dođe li, donošenjem novog Zakona o sprječavanja sukoba interesa, na bilo koji način u pitanje opstojnost aktualnog sastava Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa jeste li se spremni tome usprotiviti?
Moj stav je da su suština novog Zakona o sprječavanja sukoba interesa njegova poboljšanja u smislu učinkovitosti, a ne osobne pozicije bilo kojeg pojedinca, ili u politici ili u sastavu povjerenstva. Po meni to mora biti suština rasprave o novom zakonu. Gospođa Nataša Novaković je na čelo toga Povjerenstva izabrana od vladajuće većine, ove postojeće, uključujući i HNS. Isto kao što je Dalija Orešković bila izabrana od one vlade u kojoj sam ja sudjelovao sa SDP-om. I tada je gospođa Orešković dobar dio dužnosnika i ministara od kojih je izabrana svojim odlukama kažnjavala. Zato ne bih uopće to vezao za osobe. A HNS će se usprotiviti svakom rješenju i prijedlogu za koji mislimo da Hrvatsku neće vući naprijed.
Mislila sam na dječju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić koje se HDZ riješio usred njezina mandata.
Mislim da generalno to ne bi trebalo raditi jer se šalje kriva poruka. No, isto tako ne bi trebalo na račun toga dobivati mandate. Potvrda mandata bi se trebala dobivati na kvaliteti rada Povjerenstva, a ne na političkoj atmosferi da 'ako me makneš imat ćeš političku štetu'. Osobno ne bih volio da se mijenja sastav ovog Povjerenstva.
Odluči li je se vlada, nekim prijelaznim odredbama u novom zakonu, ipak riješiti, može li to dovesti u pitanje stabilnost vlade, bar što se tiče HNS-a?
Osobno mislim da do toga uopće neće doći. Isto tako, nikako da se u političkom prostoru oslobodimo te mantre "neslaganje jednako pad Vlade“. Meni je glavni motiv u politici sadržaj, odnosno rezultat koji građani mogu osjetiti u svojim svakodnevnim životima i rezultat koji Hrvatsku vuče naprijed. Mislite li da smo slučajno postavili reformu obrazovanju kao glavni cilj našeg rada u Vladi? To je jedino jamstvo da će Hrvatska, ne odmah sutra, ali u doglednoj budućnosti biti dramatično drugačija i bolja nego li je danas. U mnogo sličnih situacija uvijek si moram postaviti mnogo ozbiljnih pitanja - trebam li zbog nekog neslaganja rušiti obrazovnu reformu, zaustaviti frontalno uvođenje kurikularne reforme, strukovnog obrazovanja, porezne reforme, to platiti milijardama kuna, žele li uopće građani izbore i političku nestabilnost, pad rejtinga, krizu? Priznat ćete da to nisu jednostavna pitanja. Mislim također da se Hrvatska treba riješiti osjećaja želje za izvanrednim parlamentarnim izborima jer se politika tada bavi sama sobom.
Kako teku pripreme za europarlamentarne izbore. Amsterdamska koalicija nije sklona ići u savez s nekim tko je u vlasti, HDZ ide sam?
HNS razgovara s nekoliko potencijalnih partnera, osnovali smo stožere unutar stranke. Nama su to vrlo bitni izbori i vjerojatno ćemo početkom iduće godine odlučiti i o kandidatima i o potencijalnim koalicijskim partnerima. Uvjeren sam da će lista HNS-a s partnerima dobiti europarlamentarca. Kao najveća, najorganiziranija i najodgovornija liberalna stranka u Hrvatskoj nosimo odgovornost konsolidacije liberala u Hrvatskoj. HNS, HSLS, IDS, Glas, Pametno... pripadamo istoj političkoj stranci kada prijeđemo granicu Hrvatske, svi sjedimo za istim stolom, vodimo istu politiku. I zato je moja ideja i moj poziv bio – hajdemo, ako tamo sjedimo za istim stolom, europske vrijednosti uvesti u Hrvatsku, a ne hrvatski jal prebacivati u Europu.
S kim pregovara HNS?
Sigurno ne s populistima, s ekstremnom ljevicom niti s ekstremnom desnicom. Kao što sam rekao, mi smo različiti svjetovi. Zato HNS pregovara sa svima onima koji doživljavaju slobodu kao temeljnu vrijednost društva, onima koji su bliski ALDE-u, to znači s liberalnim strankama i nizom manjih i manjinskih stranaka. Zanima nas okupljanje ljudi koji su u nekom segmentu manjina, ali ih mi vidimo kao ljude, pojedince koji predstavljaju glavni resurs ove zemlje, zahvaljujući sposobnostima koje imaju, bez obzira na identitetske posebnosti.
Razmišljate li o predsjedničkim izborima?
Idemo korak po korak, o tome ćemo kada za to dođe vrijeme. Sada su nam prioritet obrazovna reforma i europski izbori.
Tko je finalist i sretni dobitnik HNS-ove nagradne igre 'Provedi dan s Ivanom Vrdoljakom'?
To treba pitati moju ekipu iz Osijeka. Rekli su mi da je igra gotova, a reći će mi sljedećih dana tko je dobitnik. Bez obzira na interpretacije, namjera Mladih HNS-a je bila dobra – upozoriti me da ne provodim dovoljno vremena u razgovoru s ljudima. Javilo se puno ljudi i svakako ćemo organizirati neko druženje s njima da oni imaju priliku reći što ih tišti i što očekuju od nas, a isto tako da mi imamo priliku pojasniti što i zašto radimo i koji su rezultati našeg rada.
