Statistika izbora - znanstvena poddisciplina - psefologije koja se temelji na upotrebi službenih statističkih podataka mjerodavnih državnih tijela. Standardna izborna statistika obuhvaća podatke o: 1. broju registriranih birača; 2. broju birača koji su sudjelovali u izborima; 3. broju važećih glasova u izborima za neko tijelo; 4. broju nevažećih glasova; 5. broju glasova svih kandidata i političkih stranaka koji su sudjelovali u izborima; 6. broju mandata političkih stranaka. Cjelovita izborna statistika podrazumijeva dvije skupine podataka: podatke o pojedinim izbornim okruzima i agrerirane podatke za cijelu državu. Rezultati statističkih analiza izbora prikazuju se u obliku tablica, dijagrama i izborne kartografije. Izborna statistika osnova je analize izbora i ostalim granama psefologije.
Strateško glasovanje - različiti oblici racionalnog ponašanja birača u izborima koji su ponajprije usmjereni ka postizanju učinkovitosti vlastitoga glasa, a ne izražavanju vlastitih političkih preferencija. U većinskim izborima motivirano je: (1) osobnim uvjerenjem i procjenom birača da kandidat kojega on preferira nema stvarnih izgleda da pobijedi; (2) nakanom da se spriječi pobjeda kandidata čija su politička pozicija, vrijednosti i ličnost biraču najdalji i najneprihvatljiviji; (3) potporom kandidatu čija je politička pozicija “podnošljiva”. U razmjernim izbornim sustavima očituje se u napuštanju izbornih lista koje su “preslabe”, ali i “prejake” u usporedbi s ostalim izbornim akterima (Cox, 1997). Birači napuštaju preslabe izborne takmace iz jednakih razloga zbog kojih to čine i u većinskim izborima, a prejake zato da bi omogućile stjecanje mandata i ostalima. Naziva se i racionalnim, taktičkim i sofisticiranim glasovanjem, ali i proračunatim i licemjernim izbornim ponašanjem, jer birači ne postupaju “iskreno”, u skladu sa svojom pravom političkom voljom i preferencijama, nego “neiskreno”, sukladno očekivanju osobne koristi.
