Ruski veleposlanik Anvar Azimov na nedavno je održanoj konferenciji o energetskoj budućnosti Hrvatske u Zagrebu rekao kako je Rusija Hrvatskoj ponudila pomoć u financiranju projekata plinofikacije, ali da joj iz Vlade RH ni nakon mjesec dana nije stigao nikakav odgovor. Rusko je Veleposlanstvo za Večernji list pojasnilo kako je ruska strana svoj prijedlog Hrvatskoj iznijela na pregovorima 18. listopada u Sočiju, gdje su se susreli Vladimir Putin i Kolinda Grabar-Kitarović.
Azimov tvrdi da je Hrvatska već 7. studenog od ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka dobila pismo u kojem Novak hrvatsku stranu moli da ga obavijesti o postojećim i planiranim projektima plinofikacije, u kojima bi ruska strana mogla sudjelovati.
Zagubljeno pismo ruskog ministra
Prije nekoliko dana je na kritiku ruskog veleposlanika odgovorio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji tvrdi kako Hrvatska nije dobila nikakve konkretne ponude ruskih tvrtki – Rosnjefta i Gazproma. U Vladi, kako neslužbeno doznaje Novi list, općenito nisu upoznati sa 'zagubljenim' ruskim pismom.
Kako se, međutim, može čuti od upućenih, nije baš jasno o kakvoj plinofikaciji Rusi govore, budući da je 95 posto Hrvatske plinoficirano, a ako pak Rusi žele sudjelovati u izgradnji distributivne mreže u jedine dvije preostale županije koje ju nemaju – Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, moći će se, bude li natječaja za to, javiti se kao i svi drugi.
Mogu se javiti na natječaj kao i svi drugi
"Ne može država posao dodijeliti Rusima. Koncesiju će, bude li natječaja, dobiti najprihvatljiviji ponuđači", kažu za Novi list sugovornici iz plinskog sektora, napominjući kako im se čini da očito na razgovorima u Sočiju 'vrh' nije bio dovoljno upoznat s detaljima.
No, pretpostavljaju kako budući terminal za ukapljeni plin na Krku Rusima poseban trn u oku jer je za očekivati da će LGN smanjiti dobavne količine ruskog plina u Hrvatsku.
'Vi ste bogati, možete platiti više'
19.12.2017., Zagreb - Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Energetska buducnost Hrvatske u organizaciji Vecernjeg lista odrzan je u hotelu Esplanade. Panel diskusija: Energija i geostrategija - Hrvatska izmedju istoka i zapada. Anvar Azimov. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Azimov pak tvrdi da Rusija nema ništa protiv LGN terminala, ali je napomenuo da je Rusija spremna godišnje Hrvatskoj isporučivati najmanje milijardu kubičnih metara svog plina, što je više od trećine potrebne Hrvatskoj. Čudno mu je da je Hrvatska spremna plaćati puno skuplji plin s LNG terminala i ironično zaključio kako je "Hrvatska je bogata zemlja, možete platiti više od cijene ruskog plina".
Velik interes za LNG terminal
08.09.2008 Rijeka - Sustav jadranskog naftovoda - terminal Omisalj, projekt
Trenutačno, HEP i Plinacro kao vlasnici projekta terminala pregovaraju s odabranim investitorima u plutajući terminal, koji su bili pregovarači i za kopneni terminal. To su europski investicijski energetski fond Marguerite, koji čini šest velikih europskih financijskih institucija, zatim španjolski Enagas koji upravlja s 11 LNG terminala, dok je treći ulagač Klaipeda, konzorcij koji drži litavski istoimeni plutajući terminal, u radu od 2014. godine.
Kad je Vlada odustala od gradnje kopnenog terminala i odgodila ga kao drugu fazu projekta, ta su tri investitora nastavila s njom pregovarati oko ulaganja u plutajući terminal, za koji postoji interes puno veći nego što je njegov kapacitet. Taj je kapacitet maksimalno 2,6 milijardi kubika plina godišnje, koliko može primiti Plinacrova mreža, dok su zakupci, može se neslužbeno čuti, dugoročno zainteresirani za gotovo pet milijardi kubika, kratkoročno i za sedam.
Građevinsku dozvolu za terminal LNG Hrvatska očekuje u svibnju iduće godine.
No i studija utjecaja projekta na okoliš još mora odgovoriti na brojna pitanja i primjedbe lokalne zajednice, i drugih, te je pitanje hoće li dobiti zeleno svjetlo.
