nova računalna metoda /

Ruđerovci 'naučili' umjetnu inteligenciju da samostalno 'čita' znanstvenu literaturu

Image
Foto: Thinkstockphotos

Istraživanjem su znanstvenici usavršili računalne statističke tehnike koje mogu u samo nekoliko minuta 'pročitati' i 'razumjeti' tisuće tekstova

1.2.2017.
13:59
Thinkstockphotos
VOYO logo

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) objavili su znanstveni rad u kojem su opisali tehnologije umjetne inteligencije koje samostalno 'čitaju' znanstvenu literaturu iz područja mikrobiologije, priopćeno je iz IRB-a.

Rad Marije Brbić, Frana Supeka i suradnika sa Zavoda za elektroniku, objavljen je u uglednom časopisu Nucleic Acids Research, koji se bavi najnovijim dostignućima u molekularnoj biologiji, i koji spada među šest posto najboljih časopisa u kategoriji, kaže se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Naš tim je stvorio algoritme koji uče kako raspoznavati značajke različitih vrsta bakterija kroz analize tekstova Wikipedije, studentskih radova, te stručnih izvora", objašnjava Fran Supek i dodaje da je važnost takvih algoritama velika jer je obim znanstvene literature i sveukupnog sadržaja na internetu sve veći i veći, pa istraživači teško mogu pratiti sve nove informacije koje se pojavljuju.

Istraživanjem su znanstvenici usavršili računalne statističke tehnike koje mogu u samo nekoliko minuta 'pročitati' i 'razumjeti' tisuće tekstova u dovoljnoj mjeri da iz njih prepoznaju značajke živih organizama, za koje bi inače istraživačima trebale godine iščitavanja literature, kaže se.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj rad otkriva da i poredak gena na kromosomima, koji se znatno razlikuje između živih organizama, vrlo dobro odražava mnoge njihove značajke. Primjerice, mikrobi koji stvaraju spore i time preživljavaju teške uvjete čak i stotinama godina, pokazuju vrlo karakteristična ‘genska susjedstva’ koja nisu prisutna u mikrobima koji ne mogu stvoriti spore, kaže se.

Umjetna inteligencija razmatrala je više od milijun kombinacija raznovrsnih značajki i bakterijskih vrsta. Za provjeru svake od njih čovjeku-istraživaču trebale bi godine iščitavanja literature. Naši algoritmi će sa lakoćom obrađivati i nadolazeću literaturu u budućnosti, i automatski je povezati sa genskim zapisom organizama, zaključuje Supek.

Rad je nastao u okviru projekta Europske unije pod nazivom MAESTRA, te uključuje suradnju sa skupinom Anite Kriško s Mediteranskog Instituta za istraživanje života u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike