Bile velike ili male, otrovnice ili potpuno bezopasne, zmije od pamtivijek privlače pažnju čovjeka. Za neke ljude su predmet interesa i fascinacije, za druge pak vrsta životinja od kojih se bježi glavom bez obzira.
Ekipa RTL Kockice, u još jednom svojem posjetu zagonetnoj šumi, ruši predrasude, suočavajući se oči u oči s poskokom, jednoj od najpoznatijih hrvatskih zmija otrovnica.
Na Medvednici se javlja pet vrsta zmija, od 15 vrsta koje se pojavljuju u Hrvatskoj. To su: eskulapova zmija ili bjelica, bjelouška, ribarica, smukulja i poskok. Od njih pet, sve osim ribarice prisutne su u napuštenom kamenolomu Bizek.
Predvođeni Mladenom Zadravcem, magistrom eksperimentalne biologije i vrhunskim poznavateljem zmija, krećemo u potragu za poskocima, nad kojima Zadravec provodi istraživanje dugi niz godina. Otkrivene činjenice, mnogima će promijeniti poimanje poskoka, koji ima vrlo bitnu ulogu u prirodi.
"Poskok ne može skakati, a naziv je vjerojatno dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave, do kojih može doći kada se čovjek probija kroz grmlje, ne pazi i na neki način uznemiri poskoka, koji se tada našao na grani i nije stigao pobjeći. Zmije ne love i ne proganjaju ljude", objašnjavam nam Zadravec koji nam je podijelio i nekoliko savjeta kako se ponašati ako u prirodi sretnemo ovog gmaza.
Kako se ponašati u slučaju susreta sa zmijom
Pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite od ugriza. Potrebno je izbjegavati stajanje na nepregledna mjesta, a prije odmora valja provjeriti gdje ćemo napraviti stanku.
Pri susretu sa zmijom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost, najmanje jedan metar kad su u pitanju vrste prirodno prisutne u Hrvatskoj, te udaljiti malu djecu i kućne ljubimce. Želimo li zmiju fotografirati, to treba učiniti polako, bez naglih pokreta i približavanja. Zmije treba poštivati i zaobići ako je moguće, a ako nije, onda ih ili zaplašiti udarcima o tlo ili strpljivo pričekati da se zmija sama udalji.
Zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu venoma, odnosno toksične tvari, koju će ispustiti u pojedinom ugrizu, pa se često događa da pri obrambenom ugrizu uopće ne ispuste venom. Tada govorimo o "suhom ugrizu". U slučaju ugriza neke od hrvatskih zmija neotrovnica, može ga se tretirati kao najobičniju ogrebotinu. Ako ne znate je li zmija neotrovnica ili otrovnica, najbolje je iz predostrožnosti postupiti kao da je riječ o otrovnici i primijeniti ispravnu prvu pomoć.
Zašto trebamo čuvati zmije
Zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu ulogu u kontroli veličine populacije sitnih sisavaca - miševa, voluharica, rovki i drugih životinja. Pretjerano velike populacije sitnih sisavaca, ne samo što uzrokuju destrukciju prirodnih dobara, već djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti. Svi medvednički gmazovi su zakonom strogo zaštićeni pa je zabranjeno njihovo uznemiravanje i hvatanje, ozljeđivanje, uništavanje staništa, držanje kao kućne ljubimce, prodaja te izvoz.
Emisiju 'Zagonetna šuma' pratite na programu RTL Kockice subotom u jutarnjem terminu.
