Na računu Imunološkog zavoda je oko 40 milijuna kuna, sasvim dovoljno za lijep početak nove priče i nove proizvodnje koja se planira, sad već više od desetljeća.
Kako doznajemo, vrlo realna opcija za izgradnju novog pogona bila je na zemljištu u Svetoj Nedjelji, u neposrednoj blizini kampusa Mate Rimca. Zemljište je u državnom vlasništvu, dano je na korištenje gradu, ali na korak do vrlo realnog odabira, ipak se odustalo. Kako doznajemo, ipak nije sve tako crno i još je na stolu nekoliko dobrih lokacija na kojima bi počela greenfield gradnja novog pogona Imunološkog zavoda. Postoji već razrađen projekt koji bi se gradio po modulima, odnosno dio po dio. Prvo bi se išlo na gradnju pogona za proizvodnju zmijskog antitoksina. Od završetka natječaja za gradnju do dovršetka pogona trebalo bi pola godine ili najviše sedam mjeseci, potom još mjesec ili dva da se proizvodnja podigne na noge i pogon bi bio spreman za proizvodnju zmijskog protuotrova koji je Imunološki nekad radio.
U idućim fazama bi se, potom, gradili pogoni za proizvodnju virusnih cjepiva koji se sami po sebi smatraju vrlo isplativom proizvodnjom. Radilo bi se na cjepivima koja Imunološki već ima. Podsjetimo samo da je cjepivo protiv ospica odavno proglašeno najboljim na svijetu, odnosno najsigurnijim. Dobra baza za početak, ali nedovoljna, jer se danas rade isključivo kombinirana cjepiva, odnosno više cjepiva u jednom, tako da Imunološki mora raditi na razvijanju drugih cjepiva i išlo bi se u tom pravcu. Također, srce Imunološkog bila bi i proizvodnja lijekova dobivenih od krvne plazme koja se dobiva kao svojevrsni ostatak ili višak dobiven od krvi dobrovoljnih darivatelja krvi.
Naime, svaki put kad dobrovoljni darivate da krv, iz nje se izvuče krvna plazma koju bolnički sustavu u pravilu ne trebaju te se ta plazma smrzava i prikuplja. Trenutačno Imunološki zavod radi kao svojevrsna stanica za prikupljanje krvne plazme iz transfuzijskih centara, a onda se šalje vani na preradu u lijekove. Odavno postoji plan da se ta proizvodnja ponovno podigne u Hrvatskoj.
Doznajemo da bi se do novog pogona za proizvodnju lijekova iz krvne plazme morao riješiti i problem nedovoljne količine plazme za samodostatnost. Da bi bili samodostatni, potrebno je svake godine prikupiti oko 55 tisuća litara plazme, a sada je to na razini 22.000 ili 23.000 litara. Postoje već razrađeni modeli kako bi se i to riješilo.
No za sad još nikako da se napravi onaj prvi korak, da se odabere lokacija gdje bi se Imunološki gradio, ali od dobro upućenog izvora doznajemo da se ovih dana intenzivno provjeravaju lokacije koje su vrlo izgledne za buduću gradnju. Navodno postoje i vrlo zainteresirane strane koje bi financijske pratile gradnju budućeg pogona Imunološkog. Pitanje je, čini se, dobre volje i poduzetništva politike.