Svaki peti učenik je superučenik! To znači da je prošao s prosjekom 5,0, ali ne znači i da je uspio upisati željenu školu. Rasprava je na društvenim mrežama dosegnula vrhunac - ima li rješenja? Prijedloga svakako ima, ali i opravdanja odgovornih koji kaskaju s reformom školstva. Zašto se nema hrabrosti donijeti odluke koje bi u, sada u većini slučajeva, nepravedni sustav vratile povjerenje, analiziramo u ovotjednom RTL Dosjeu.
Više od 240 tisuća petica na kraju školske godine nisu jamstvo da odlikaši upisuju željene srednje škole.
"Ja sam imao učenika koji zbog jedne 4 u 7. razredu nije uspio
upisati željenu gimnaziju, a bio je 7. od svih kandidata na
prijemnom ispitu", kaže Marko Šolić, nastavnik
fizike i informatike u OŠ Matije Gupca u Zagrebu.
Brine to učenike, ali i njihove roditelje.
"Ja se jako puno stresiram oko škole. Naši profesori u školi su dosta strogi i nije baš da nam samo tako daju ocjene. ne znam kakv će mi na kraju prosjek biti ali htjela bi neku dobru gimnaziju upisati, da se sebi kasnije mogu zahvaliti na trudu", kazala je učenica 7. razreda Amelie Kuba.
"Mislim da je veliki problem bila i online škola koja nije bila kvalitetno odrađena i što će njima koji su 7. ili 8. razred i koji se sad pripremaju za srednju to stvarati probleme. Djeca će morati upisivati škole koje ne žele jer se nekome to tako svidjelo", kaže Damir Kuba.
Superodlikaši
Odlična ocjena nema u svakoj školi istu vrijednost, pa u ovoj zagrebačkoj gimnaziji već četiri godine prije upisa provode prijemni ispit.
"Kada bi se pojavilo više učenika s 5,0 i kada ne bismo na temelju postojećih ocjena mogli napraviti raščlambu jer svi imaju jednak broj bodova, morali bismo ih uzeti sve a nemamo prostora ni mogućnosti to napraviti. Zadovoljni smo jako jer smo uz prijemni doista mogli vidjeti razliku između učenika koji su došli s ocjenama iza kojih stoji i ne stoji znanje - to nam prijemni pokaže", kazao nam je Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu.
Puno je superodlikaša. Prema posljednjim podacima Ministarstva
obrazovanja prošlu školsku godinu s prosjekom 5,0 završilo je
18,6% učenika, odnosno njih 83,371.
Godinu ranije bilo ih je više, 21,6%, odnosno 99.081 učenik. Pretprošle školske godine 52,59% učenika razred je završilo s odličnim, a opći prosjek je bio 4,38.
Bitna je ocjena, a manje znanje koje iza nje stoji. O tome govore i prijetnje roditelja nezadovoljnih ocjenama.
"Imali smo učenicu 3. razreda koja je iz jednog predmeta dobila
ocjenu dovoljan, na idućem satu je ponovno ispitana i dobila je
odličan, ali roditelji su inzistirali da se ocjena izbriše iz
e-dnevnika. Kad sam im objasnio da to ne može prijavili su nas
Agenciji za odgoj i obrazovanje", kazao je ravnatelj OŠ Jure
Kaštelana u Zagrebu, Krešimir Supanc.
Slična iskustva doživjela je i ova profesorica, koja matematiku u
osnovnoj školi predaje 23 godine.
"Najgore je kad se roditelji koriste svojim pozicijama i vezama. To onda ide - Znate li vi tko sam ja i što ja sve mogu? Moj odgovor je onda bio -znate li Vi tko sam ja? Jako je neugodno. Propitkivanje kvalitete profesora je gotovo kao propitkivanje kvalitete nogometnog izbornika", kazala nam je Ariana Bogner Boroš, nastavnica matematike u OŠ Brestje u Sesvetama.
Preopterećena djeca
Psiholozi tvrde djeca su preopterećena time da u svemu moraju biti odlični.
"Djeca nam se često žale da ih roditelji ne pitaju kako si i što je bilo danas u školi i što se tebi dogodilo, nego ih samo pitaju koliko su dobili i je li bio neki test. Roditelji često pitaju i koliko smo dobili? Ako dijete vidi na licu mame, tate ili iz njihovih rečenica da vrijedi onoliko koliko je dobilo u školi to nikako nije dobro", kaže psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Mia Roje Đapić.
Inflacija odlikaša problem je već dugo. Jednaki kriteriji ocjenjivanja na razini cijele države i standardizirani ispiti znanja doveli bi do toga da ocjene više odgovaraju stvarnom znanju učenika.
"Mislim da bi trebalo uvesti standardizirane testove koji bi se mogli povlačiti iz baze i mogli bi vidjeti koliko su oni, učitelji, uspjeli u prenošenju znanja i na kojem nivou su im učenici", kaže Krešimir Supanc, ravnatelj OŠ Jure Kaštelana.
Iz ministarstva poručuju nacionalni ispiti koje će u svibnju pisati osmaši, a u listopadu iduće godine učenici 5. razreda, ključni su za uspostavu objektivnijeg vrednovanja u školama. Nacionalni ispiti bit će ocjena sustava obrazovanja, a ne učenika.
"Trebalo je to napraviti bitno bitno ranije. Uvesti nacionalne
ispite koji služe i ravnateljima i školama da bi vidjeli koliko
njihovi učenici znaju nakon jednog takvog objektivnog testiranja
koje nema reperkusije na učenike ali itekako daje uvid", rekao je
ministar obrazovanja Radovan Fuchs u
subotu.
Prvo će ih pisati učenici u 80 škola, a puna provedba uključivat
će sve učenike u određenim razredima. Do 2027. planira se i
uvođenje cjelodnevne nastave koja za cilj ima podići razinu
znanja učenika.
"Niti jedna školska reforma ne može napraviti to da su sva djeca po definiciji odlikaši", rekao je također Fuchs.
Ali može i već je trebala napraviti razliku između poklonjenih ocjena i ocjena koje su realan prikaz znanja učenika.
