Najava nove zagrebačke vlasti da će ukinuti mjeru roditelj-odgojitelj naišla je na otpor oporbe, ali i onih koji su tu mjeru primali. Riječ je o tome da je svaki roditelj s troje ili više djece dosad imao pravo na 4200 kuna neto ako se odrekne svog posla i ostane doma s djecom, koja onda ne smiju ići u vrtić.
Mjera je bila traženija od očekivanog, pa je njen godišnji trošak prešao pola milijarde kuna. Naime, mjeru koristi 5330 roditelja, a među njima je i peteročlana obitelj Klarić. Najveći dio brige oko djece otpada na 49-godišnjeg Tihomira koji je roditelj-odgojitelj. Ne sviđaju mu se najave o ukidanju mjere.
"Nemamo nikakvu sigurnost jer oni su poslali poruku da nema sigurnosti. Stvari su kritične. Žena radi u Konzumu, mi smo ušli u to, tu su i krediti i sve. Što sad dalje?", pita se on.
Malo prije Božića ostao je bez posla, pa mu je mjera dobro došla, jer bi se u njegovoj obitelji nače teško krpao kraj s krajem. "Ova mjera je nama puno pomogla što se tiče financijske strane. Meni je porodiljni trenutno 2300 kuna, s ovim njegovim što dobijemo nama su primanja malo manje od 8000 kuna što je za petero ljudi, za obitelj s troje djece jako malo novaca samo kad pogledate režija i druge životne troškove", izjavila je za RTL njegova supruga, Marija Klarić.
Prevelik trošak bez rezultata?
No, novoj gradskoj vlasti to je prevelik trošak. Za 5400 roditelja odgojitelja godišnje se iz proračuna izdvoji oko pola milijarde kuna. Za vrtiće u koje ide 35.000 djece, pak, u istih godinu dana, iz proračuna ode 100 milijuna kuna, odnosno pet puta manje.
Kritičari mjere tvrde da ona šteti razvoju djece, jer umjesto da se igraju s vršnjacima, sjede doma s roditeljima. Drugi, pak, kažu da je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji ima više rođene djece nego prije pet godina. No, statistika je neumoljiva - baby booma nije bilo.
Godine 2016., kada je pokojni Milan Bandić najavio mjeru, rođeno je 8120 djece. Godinu poslije - 44 manje. Dvije godine poslije, ipak je došlo do porasta, jer je rođeno 159 beba više. Potom opet pad od čak 173 djece manje. No, demograf Stjepan Šterc smatra da je bolji mali rast, nego veliki pad.
"Ona sasvim sigurno pomaže, zaustavila je trendove u Zagrebu. U usporedbi s drugim gradovima u Hrvatskoj ona pokazuje da je imala smisla. Tako da, sasvim sigurno bi smanjio broj rodnosti, kada bi se ovo ukinulo", poručio je Šterc.
'Danas ima, sutra nema'
I korisnici mjera smatraju da bi njenim ukidanjem u Zagrebu moglo biti manje rođenih. "Mjera kao mjera bi bila puno bolja da je sigurna. Puno veće bi dala rezultate da se s njome ne balansira - danas je ima, sutra je nema. Gledajte, to je stepenica više, odlučiti se za još jedno dijete, to nije mala stvar", rekla je Klarić.
Nije poznato hoće li se mjera ukinuti za postojeće korisnike. No, sigurno je da se od rujna više nitko neće moći prijaviti za nju.