CSI na hrvatski način. Bez Ivana Vučetića - oca daktiloskopije ovog ne bi bilo. I 160 godina od njegova rođenja otisci prstiju vode do počinitelja i slučajeva koji se ne zaboravljaju. "To je ubojstvo Selene Graciano. Dakle, Meksikanke koja je bila tu na ljetovanju u Splitu i pronađeno joj je tijelo na Marijanu, nakon intenzivne potrage, istrage.
Mi smo pomogli s tragom i suzili krug i onda je riješeno temljem DNA i otisaka prstiju pronađen počinitelj", kazao je Željko Sekulić, voditelj Službe daktiloskopije i identifikacije.
U posebnoj se čuvaju sporni tragovi i otisci prstiju osumnjičenih osoba od prošlog stoljeća. Ukupno ih je oko 2 milijuna. Centar na godinu zaprimi oko 15 tisuća predmeta i oko 150 tisuća uzoraka.
"Ovisno o kvaliteti traga možemo u principu od minute do 3 minute dobiti već nekakvu listu osoba iz koje mi moramo pronaći i pogledati jer vještak je taj koji mora reći je li to ta osoba ili nije", objašnjava Sekulić.
Prvi slučaj s kojim se povezuje Vučetić je onaj Franciske Rohas. Čedomorstvo, mjesto zločina: Argentina prije 126 godina. "To je žena majka dvoje djece koja je optužila svog ljubavnika da je ubojica njezine djece.
Ivan Vučetić je njoj uzeo nesporne otiske prstiju i usporedio s otiscima papilarnih linija pronađenih na vratima - to su bili krvavi otisci", prepričava nam Andrea Ledić, načelnica Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.
U razvojnoj jedinici centra Hrvati su u korak sa svjetskim kolegama. "Ovo je prostorija u kojoj se čita nukleotidni slijed DNA. Ta molekula je prisutna u svim živim bićima, pa tako i u ljudima.
Mi u njoj tražimo neke biljege koji su bitni u forenzici. Prvi protokol s kojim smo počeli bi se već u rutinu mogao uvesti sljedeće godine", kazala je Marina Korolija, voditeljica istraživačkog DNA laboratorija.
Ime hrvatskog velikana nosi jedna od jačih forenzičnih ustanova u ovom dijelu Europe. Zaposleno je 126-ero ljudi. Stoljeće i pol od Vučetićeva rođenja žena je načelnica Centra, baš kao i više od pola zaposlenih.
