U riječkom JGL-u moglo bi se proizvoditi cjepivo protiv covida-19, smatraju u ovoj farmaceutskoj kompaniji.
"U JGL-u imamo znanja i vještine u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, kao i jaku tehnološku platformu, te bismo mogli početi proizvoditi cjepivo, bilo vektorsko bilo mRNA, ali jedino pod uvjetom da dobijemo licencu od nekog strateškog partnera za transfer gotove tehnologije za proizvodnju cjepiva", rekao je nedavno predsjednik Upravnog odbora JGL-a Ivo Usmiani.
Usmiani je naglasio kako u Rijeci postoji Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva s desetak kvalitetnih virologa, virusnih imunologa i molekularnih biotehnologa koji su okupljeni oko profesora Stipana Jonjića, koji se bave vektorskim cjepivima, a s kojima Jadran galenski laboratorij (JGL) surađuje i s kojima bi riječka farmaceutska tvrtka mogla postići snažnu sinergiju, piše Novi list.
Proizvodnja cjepiva u Rijeci bi bila odlična ako se ostvari
Voditelj Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, prof. dr. Jonjić s riječkog Medicinskog fakulteta naglasio je kako bi bilo odlično da se proizvodnja cjepiva protiv COVID-19 u Rijeci uistinu i ostvari.
"Kao što znate, JGL ima moderne pogone i temeljne uvjete za rad koji podrazumijevaju uzgoj staničnih kultura, odnosno proizvodnju virusa, pročišćavanje i sve druge komponente rada koje se moraju odvijati u sterilnim uvjetima. Osim toga oni imaju ambicija za razvoj molekularnih tehnologija koje su ključne za razvoj cjepiva", rekao je profesor.
"Ukoliko JGL sklopi ugovor s nekom kompanijom koja već proizvodi odobreno cjepivo i pod uvjetom da se ostvare sve tehnološke pretpostavke za proizvodnju, a potrebne su i određene licence, pakiranje i skladištenje cjepiva, utoliko bi oni mogli krenuti, što bi bilo fantastično i za nas u Hrvatskoj i za Europu i regiju. EU bi zapravo trebao raditi na pokretanju desetaka sličnih pogona koji bi proizvodili cjepiva na tehnologijama koje su već dostupne i prihvaćene u Europi. Da se razumijemo, radi se o velikom izazovu, ali bez ambicija i izazova nema niti uspjeha", naglasio je Jonjić.
Ovakav projekt mora imati podršku države
Ivo Usmiani je upozorio da ovakav velik i važan projekt mora imati i podršku države.
"Ovakav kompleksan znanstveni pothvat, osim podrške i angažmana akademske zajednice, traži vrlo jasan stav, fokusirano strateško opredjeljenje i potporu same države. Financiranje ove vrste investicije kroz, primjerice, sredstva EU-a iz Mehanizma za oporavak i otpornost, moglo bi biti ključna poluga transformacije hrvatskog gospodarstva i povećanja njegove produktivnosti i konkurentnosti na vrlo kompetitivnom EU-tržištu. Smatram da ne smijemo imati barijera u glavama. Daleke 1893. godine u Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvodnju cjepiva pokrenuli smo proizvodnju cjepiva protiv velikih boginja i dokazali da se kao jedna mala država možemo uključiti u to područje", objasnio je Usmiani.
