U posljednjih desetak dana vidljiv porast broja novozaraženih koronavirusom. U samom vrhu po broju novih slučajeva zaraze našla se Primorsko-goranska županija. Iako smatra da rast nije velik, profesor Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci zabrinut je zbog toga što se uzroci pogoršanja epidemiološke situacije mogu pronaći u više čimbenika.
"To su čimbenici poput popuštanja epidemioloških mjera i nekonzistentnosti njihove provedbe, veće opuštenosti ljudi i nepridržavanja osnovnih epidemioloških mjera, cirkulacije zaraznijih varijanti virusa, preuranjenog prelaska na nastavu uživo u osnovnim i srednjim školama, zastoj u dinamici cijepljenja i slično. S obzirom da najveći dio populacije, njih 75 do 80 posto, još uvijek nije došao u kontakt s virusom i/ili nije stekao zaštitnu imunost, bojim se da nam predstoji još jedan val epidemije koji bi mogao dosegnuti vrhunac u travnju. Možda on ipak neće biti tolikog intenziteta kao prethodni, no ipak bi mogao imati nepovoljne zdravstvene i ekonomske posljedice", ustvrdio je u razgovoru za Novi list profesor Polić.
Striktno i konzistentno držanje mjera
On smatra da bi to moglo imati poprilično negativne posljedice na predstojeću turističku sezonu, zbog čega zaziva striktnije epidemiološke mjere. "To najbolje vidimo na primjeru prethodnog vala koji je imao vrhunac u prosincu prošle godine i tek smo prije nekoliko tjedana došli do broja novooboljelih koji ne opterećuje znatnije zdravstveni sustav i koji je omogućio popuštanje mjera. Ukoliko nam se dogodi novi val u ožujku, travnju, onda će nam trebati jedan do dva mjeseca za njegovo smirivanje uz uvođenje restriktivnijih mjera. To bi nas moglo dovesti na crne ili crvene liste brojnih zemalja iz kojih nam dolaze turisti, što bi se sigurno nepovoljno odrazilo na predstojeću sezonu i ekonomsku situaciju u zemlji. Nadam se da se taj scenarij ipak neće dogoditi", kaže on te dodaje što bi trebalo učiniti da se takav scenarij ne dogodi.
"U ovom trenutku je još važnije striktno i konzistentno pridržavanje epidemioloških mjera kako bismo prevenirali ili umanjili novi val epidemije prije ljeta. Zbog nepovoljne dinamike isporuke cjepiva u prvom kvartalu, mi već sada kasnimo sa cijepljenjem stanovništva. Tome treba pridodati vrijeme od najmanje tri do četiri tjedna od prve doze cjepiva koje je potrebno da bi se stekao kakav-takav imunitet na infekciju. Stoga efekti cijepljenja koje je postalo nešto masovnije tek u proteklom tjednu neće biti dovoljni za prevenciju novog vala. Razumijem da je ljudima već teško podnositi ovako dugo razdoblje bez ili uz ograničene socijalne kontakte, no mislim da moramo svi skupa još neko vrijeme izdržati jer svako opuštanje i nepridržavanje osnovnih epidemioloških mjera u uvjetima kada su u populaciji dokazano prisutne zaraznije varijante virusa vrlo vjerojatno vodi u novi val epidemije", poručio je Polić.
Iako se radi na antivirusnim lijekovima, a neki od njih pokazuju obećavajuće rezultate, Polić ističe da je cjepivo još uvijek glavno oružje u borbi protiv koronavirusa. Zbog toga nam, poručuje, ne preostaje ništa drugo, osim epidemioloških mjera i cijepljenja.
"Važno bi bilo da do jeseni dostignemo barem 70 posto imunog stanovništva na virus. Mislim da bi se kontinuiranom kampanjom cijepljenja mogao dosegnuti broj od 50 posto cijepljenog stanovništva. Ako bismo tome pridodali 20 do 25 posto onih koji su stekli imunitet infekcijom, tada bismo mogli dosegnuti 70 do 75 posto imune populacije. To bi trebalo biti dovoljno za prevenciju eventualnog novog jesenskog vala epidemije. Što se tiče brojke od 70 posto cijepljenih, vjerujem da bi možda i ona bila dostižna do kraja godine. Bilo bi idealno ako bismo do kraja godine mogli postići situaciju da imamo između 80 i 90 posto imunih građana, što uključuje i dio mlađih od 18 godina koji su preboljeli COVID-19", smatra znanstvenik.
Kampanja cijepljenja umjesto predizborne
Dodaje kako će i nadolazeći lokalni izbori utjecati na smirivanje stanja s epidemijom. "Sada se nalazimo u vrlo osjetljivom trenutku jer imamo opet uzlazne trendove u broju pozitivnih, velik dio populacije je još uvijek osjetljiv na infekciju, a sve više se bilježi prisutnost zaraznijih varijanti virusa u populaciji. Mislim da bi trebalo razmisliti o pomicanju izbora za mjesec ili dva kako bismo mogli održati konzistentnost provođenja epidemioloških mjera, što će tijekom predizbornih aktivnosti biti teško kontrolirati i dovest će vjerojatno do brojnih iznimaka koje negativno djeluju na provođenje epidemioloških mjera općenito i doprinosi širenju virusa. U sljedećih mjesec-dva se trebamo usredotočiti umjesto na predizbornu, na kampanju cijepljenja i striktnog pridržavanja epidemioloških mjera kako bismo prevenirali ili umanjili novi val epidemije te do ljeta cijepili barem najugroženiju skupinu stanovništva", zaključuje Polić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
