Liderica studentskih prosvjeda u Turskoj Bašak Šahin Duman, podsjetimo, nalazi se u ekstradicijskom pritvoru u Remetincu zbog crvene tjeralice koju je za njom raspisala njena domovina. Osuđena je zbog terorizma na šest godina zatvora.
"Paralelno sa žalbom na odluku Županijskog suda o određivanju pritvora, podnijet ćemo i zahtjev za politički azil. Nadam se da će je pustiti na slobodu. Budući da su brojni njeni kolege koji su također uhićeni kad i ona dobili azile u Europskoj uniji, ne vidim zašto i ona ne bi mogla", kaže nam njen odvjetnik Tihomir Mišić.
Jedan od razloga zašto ne bi mogla dobiti azil je čista nevoljkost hrvatskih vlasti da ga ikome daju.
Prebacivanje odgovornosti
"To je osjetljivo pitanje. Svaka država je i više nego oprezna, ne samo RH, kad se radi o političkom azilu. Sve su vrlo suzdržane. Nisu joj sjajne šanse. A ako ga i dobije, neće se moći kretati izvan države, zato države tu odgovornost vole prebaciti na druge", kaže nam član stručnoga tima za vanjsku politiku Ivica Maštruko.
Bi li po toj logici odgovornost bila prebačena na Njemačku, koja joj je odobrila stalno boravište i gdje radi već godinama?
"To ovisi o njemačkom zakonodavstvu vezanom za sve aspekte potjernice i preuzimanje osoba koje joj izručujemo, kao i bilateralnim sporazumima između RH i Njemačke. Ali i o tome koliko je ta država voljna baviti se ovim problemom", kaže Maštruko.
Upitna sloboda
Poanta je u tome da su svi ekstradicijski slučajevi iznimno komplicirani. Zajedničko im je da ako se i razriješe povoljno za uhićenog u jednoj zemlji, to ne znači da ta osoba neće naići na neugodnosti čim prijeđe granicu. Potjernica joj još stigne napraviti jako puno neugodnosti.
Sve ovisi o hrvatskim državnim organima
Maštruko navodi da će njen uspjeh, makar dok je u RH, ovisiti o postupku koji će pokrenuti hrvatski državni organi. Policija ju je morala uhititi jer smo dužni poštivati međunarodne ugovore i uzuse ponašanja čiji smo potpisnici, slažu se i Maštruko i Mišić.
Činjenice vezane za Tursku, poput onih da ima više političkih zatvorenika od Kine, te da nije sudjelovala ni u kakvim fizičkim nasrtajima na policiju, što je čini žrtvom političkog progona, naći će se također na odlučivanju pred hrvatskim organima.
"Informacije koje mi imamo o Turskoj su isključivo temeljene na političkim ocjenama i procjenama, a one imaju različita tumačenja. Potpuno sam siguran da će ih naše pravosuđe i MUP razmotriti ispravno", zaključuje.
Hrvatska već odobrila politički azil aktivistu iz Turske
Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije kaže nam da joj teško kako će se slučaj razvijati dalje. CMS zamoljen za podršku tek u srijedu. Poznate su joj informacije da su Tursku opominjale međunarodne organizacije za ljudska prava, pa i Vijeće Europe zbog spomenutog zakona po kojemu je Duman osuđena. No, hoće li to biti dovoljno s obzirom da je "škrta" na davanju azila?
"Hrvatska je prije pet godina dala jednom Kurdu iz Turske azil. On je također bio aktivist za prava Kurda i očigledno je Hrvatska prepoznala osnovu za kršenje ljudskih prava za politički azil. Istina je da nema puno slučajeva odobravanja azila, ne možemo temeljem toga znati što će se događati. MUP donosi odluku, ali ispituje od slučaja do slučaja, ne vrijedi što je sličan slučaj riješen povoljno", ističe Kranjec. "Možda će joj pomoći činjenica da su joj kolege dobile azil u zemljama EU", dodaje.
Broj osoba koje uživaju neku vrstu zaštite u Hrvatskoj, azil ili supsidijarnu zaštitu, je 54. Prema statistici MUP-a, ukupan broj odobrenih azila je 36, a supsidijarne zaštite 18. Broj tražitelja azila od 2007. do 2012. je 1858, navodi Kranjec.
CMS, dodaje, može informirati osobu kad zatraži azil o daljnjim koracima, pravima i obvezama, no nemaju utjecaj na sam proces, niti javnost to može imati, pa čak ni vršiti pritisak na MUP za pojedine slučajeve. Ali, putem kvalitetnijeg izvještavanja medija i senzibiliziranja javnosti o ovoj tematici mogu utjecati na stvaranje klime dobrodošlice za ljude koje bježeći pred opasnošću za vlastiti život, zaštitu traže u Hrvatskoj.
Senzibiliziranje javnosti
Napominje da je Hrvatska uglavnom bila emigrantska zemlja i treba kontinuirano promovirati solidarnost ne samo prema onima koji su nam slični jer to je vrlo lako, već solidarnost prema onima koje percipiramo kao drugačije te se zalagati da učinimo sve kako bi im čim više olakšali situaciju u kojoj su se našli.
"Posljedica sadašnjeg stava dovodi do toga da su izbjeglice, zajedno s teroristima i međunarodnim kriminalcima, stavljene u istu kategoriju 'opasnosti'. Tome se snažno odupiremo", zaključuje Kranjec.
Tražitelji azila dobivaju besplatnu pravnu pomoć i odvjetnika iz Hrvatskog pravnog centra, dok proces obavlja MUP. Također, u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini održavaju tečajeve hrvatskog jezika, pokušavaju im olakšati upoznavanje okoline i i stoje im na raspolaganju za sve potrebne informacije koje im zatrebaju za vrijeme boravka u Hrvatskoj.
