Novi ministar financija Marko Primorac u subotu je dao izjavu nakon što su tri agencije podigle kreditni rejting Hrvatskoj. Kreditni rejting prva je podigla agencija Fitch, i to još u srijedu, na razinu 'BBB+' uz stabilne izglede. Osim toga, i agencija Standard & Poor's povećala je u četvrtak dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na 'BBB+/A-2', a u ocjeni se navodi da stabilni izgledi održavaju očekivanja da će rast hrvatskog gospodarstva ostati stabilan u iduće dvije godine. Nakon te dvije agencije, Moody's je jutros objavio kako je podigao rejting Hrvatske na dvije razine, na 'Baa2', uvrstivši ga u investicijsku kategoriju.
Potom je nastavio: "Mogu vam prenijeti da osmo iz Europske komisije dobili pohvale ida Hrvatska je istaknuta kao pozitivna u ostvarivanju ciljeva."
Na pitanje novinara je li Vlada imala više prostora za ublažavanje cjenovnog rasta, s obzirom na to da su prihodu u proračunu u prvih šest mjeseci veći za 19 posto po ubiranju poreza, te za devet posto po ubiranju prihoda od trošarina, rekao je da je istina da su proračun puni pozitivnom dinamikom, ali da ne treba sve "ispucati" odmah.
"Moramo biti svjesni da su pred nama izazovi za državne rashode, tu su apetiti i u smislu povećanja plaća i mirovina. Mogu potvrditi da ćemo ići u smjeru socijalnih naknada, identificiranja skupina kojima je pomoć najpotrebnija i njima ćemo distribuirati paket potpora", rekao je.
Nastavio da fiskalni prostor koji postoji, neće ispucati odjednom.
"Bit ćemo oprezni na obaraču. Pratit ćemo usporavanje rasta i moramo ostaviti prostor za daljnje mjere. Ne bih htio da mislite da nismo inventivni, sve ćete znati na vrijeme, ali definitivno nećemo sav fiskalni prostor ispucati odjednom kako bi se borili s prvim znakovima poteškoća, ostavit ćemo prostora za teže posljedice, za koje se nadamo da neće doći", rekao je Primorac.
Odgovorio je i na pitanje profitira li se sad u turizmu i treba li onda dio vratiti onima kojima je to najpotrebnije, građanima i gospodarstvu: "Hrvatska je zemlja u kojoj 20 posto BDP-a čini turizam. U vrijeme sezone je nerazborito u značajnijoj mjeri smanjivati trošarine i PDV jer dobar dio toga plaćaju naši gost. Fiskalni prostor, koristit ćemo ujesen kad očekujemo da će biti nešto teže."
Na pitanje je li porast cijena u turizmu lov u mutnom rekao je da se cijene na tržištu otvoreno formiraju putem ponude i potražnje, da tu ne vidi ništa sporno, a da domaći gosti imaju različite mogućnosti biranja od hotela do privatnog smještaja do različitih destinacija.
Osvrnuo se i na cijene hrane te i za njih rekao da se formiraju na slobodnom tržištu. "Da bi se možda trebalo razmisliti graničenju hrane, tu za sad ne vidim tu bojazan. Ali ako se drastično povećaju, razmislit ćemo o tome", rekao je ministar.
Europa je već počela davati preporuke o štednji, pa i vrlo detaljne o temperaturama grijanja prostora. Na pitanje, rade li hrvatska ministarstva na tome, rekao da apsolutno podržava napore u tom smjeru.
"U ovim vremenima, po pitanju energenata, odgovornim ponašanjem možemo smanjiti potrošnju i ovisnost o ruskim energentima", rekao je.
Upitan je li Vlada previše fokusirana na cijenu goriva, a manje na hranu, rekao je da se cijene goriva prelijevaju i na hranu i na druge proizvode. "I takvim okolnostima mjere fiskalne Politike nisu učinkovite ako ih raspršite u više segmenata i učinkovitim djelovanjem na cijene goriva mogu se postići pozitivni učinci u ostalim segmentima. U smislu fiskalne politike, ona ne može biti borac protiv inflacije. U okviru nje možemo pomoći ugroženim skupinama građana i pomoći gospodarstvu da prebrodi negativne posljedice inflacije pa i na realni dohodak građana", odgovorio je.
Za arbitražni postupak s MOL-om, rekao je da u njegovom ministarstvu rade i na scenariju po kojem bi Hrvatska morala platiti postupak arbitraže, bilo u cijelosti ili u ratama te da to neće ugroziti državne financije.
Hoće li povećanje rejtinga utjecati na snižavanje kamatnih stopa i jeftinije zaduživanje, odgovorio je: "Povećanje kreditnog rejtinga znači povećanje povjerenja investitora i niže troškove investiranja, nižu kamatu. S obzirom na to da je zaduživanje države referenta baza, temeljem koje se formiraju troškovi zaduživanja svih ostalih subjekata, samo smanjenje referentnog prinosa, znači i smanjenje troškova zaduživanja i za stanovništvo i gospodarstva. Ali to dovoditi u kontekst porasta kamatnih stopa koje se najavljuju, onda moramo imati na umu da bi ta kamatna stopa bila još veća da nam nije povećan kreditni rejting.
