Nova mirovinska reforma koju Vlada priprema bila je tema sinoćnjeg Otvorenog. Državna tajnica za mirovinski sustav MajdaBurić odmah se morala suočiti s pitanjem koje muči dobar dio javnosti - hoće li oni koji su rođeni nakon 1962. prilikom umirovljenja biti zakinuti za dodatak od 27 posto?
"Ta informacija koja intenzivno kola u medijskom prostoru nije informacija koju komunicira Ministarstvo", rekla je Burić. "Činjenica je da je potrebno unaprijediti mirovinski sustav i zato je ova vlada krenula intenzivno analizirati situaciju kako bismo u drugom kvartalu ove godine krenuli u zakonsku proceduru, a 2019. u primjenu", poručila je Burić ne odgovorivši zapravo na pitanje voditelja.
Kada je urednik MislavTogonal ponovio upit, državna tajnica je samo diplomatski poručila da je Ministarstvo svjesno kompleksnosti problema te da nitko neće biti oštećen.
DavorHuić, predsjednik Udruge Lipa, ustvrdio je da su mirovine niske, ali i da je ukupno porezno opterećenje preveliko. "Svi bismo voljeli da su mirovine veće, ali se pitamo otkuda", kaže Huić.
"U Hrvatskoj 1,4 milijuna ljudi radi, dok je 1,2 milijuna umirovljenika. Taj sustav u kojem imate jednog umirovljenika na jednog zaposlenog je neodrživ. I to svi znaju. E sad, od tih 1,2 milijuna umirovljenika, 190.000 ljudi je odradilo puni radni staž od 40 godina i to je 15 posto. Čak 85 posto ili milijun ljudi nije odradilo puni radni staž", rekao je Huić.
Na Togonalovu opasku da su zato penalizirani mizernim mirovinama, Huić replicira: "Penalizirani su oni koji rade. Naš mirovinski sustav je dubinski nepravedan prema onima koji rade i u disbalansu je. Mi smo ljude masovno slali u mirovinu bez da su ispunili uvjete za mirovinu. I sad plaćamo ceh za to", poručuje predsjednik Udruge Lipa.
Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nije se složio s Huićem. "Nisu krivi ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu, oni su potjerani u nju. Naš sustav je duboko nepravedan i na Vladi je da to ispravi", istaknuo je Mrsić. Podsjetio je kako je u saborsku proceduru poslao zakonski prijedlog koji je odbijen, a koji je išao u smjeru ispravljanja tih nepravdi.
U usporedbi s mirovinama u Europskoj uniji, hrvatske su mnogo niže. Stoga DavorkaVidovića, bivšeg ministra rada i socijalne skrbi, ne iznenađuje pobuna u javnosti. Nije prihvatljiva činjenica da bi te mirovine mogle biti još niže. Nepravičnim smatra to što dodatak od 27 posto primaju umirovljenici koji idu u mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti, a oni koji idu iz gospodarskog mirovinskog sustava nemaju pravo. "Rješenje se može pronaći u ukidanju jednima ili dodavanju drugima", kaže Vidović.
SilvanoHrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, komentirajući činjenicu da bi po sadašnjem zakonu u mirovinu trebalo ići sa 67 godina, rekao kako je protiv toga bio kada je zakon donosila koalicijska vlada u kojoj je sudjelovao. "Mnoge zemlje imaju radni vijek do 67 godina, ali su uredile izuzetke, definirale su zanimanja gdje se doista ne može izdržati do 67. godine. U našoj situaciji, gdje imamo cijelu vojsku nezaposlenih mladih ljudi, to doista nema logike", rekao je Hrelja.
