Naime, cijena transplantacije bubrega u Hrvatskoj iznosi oko 130 tisuća kuna, pri čemu se radi o troškovima koje izravno pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ovi su troškovi vezani uz akutnu skrb transplantiranih bolesnika, dok se svi ostali troškovi koji dolaze u kasnijem razdoblju boravka pacijenta u bolnici kao i sve moguće komplikacije vezane uz transplantaciju pokrivaju iz bolničkog paušala.
arti-201007270158006Stručnjaci ističu da je Ministarstvo zdravstva prije nekoliko godina donijelo transplantacijski program koji se u praksi pokazao uspješnim, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se ukupna lista čekanja na organe u Hrvatskoj smanjila. Primjerice, na listi za transplantaciju bubrega prije je bilo 900-tinjak bolesnika, dok se sada ta broja kreće oko 300 potencijalnih primatelja, piše Novi list.
Naša je transplantacija dvostruko jeftinija
Predstojnik riječke Klinike za urologiju prof. dr. Željko Fučkar smatra da na transplantacijskim programima ne treba štedjeti jer se transplantacijom dugoročno stvaraju uštede za sustav, posebno kad je riječ o mladim ljudima koji se na taj način ponovo resocijaliziraju. On navodi primjere poznatog sportaša koji se nakon transplantacije bubrega ponovo vratio profesionalnom sportu ili pak žene koja je nakon transplantacije bubrega postala majka.
"Transplantacijska medicina je elitna medicina i kao takva košta. Međutim, u usporedbi s drugim zemljama, naša je transplantacija dvostruko, ako ne i trostruko jeftinija od inozemne", napominje Fučkar.
S porastom broja donora za čak 48 posto i porastom transplantacija organa za 30 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine, Hrvatska bi se do kraja godine, ako se ovaj trend nastavi, mogla ubrojiti među transplantacijski najnaprednije europske države. Naime, svega desetak europskih zemalja može se pohvaliti stopom od 20 donora na milijun stanovnika, kakvoj se Hrvatska ove godine približila.
arti-201007300757006Dr. Nikola Žgrablić, predsjednik Hrvatske donorske mreže (HDM), nada da zato da rezanje sredstava namijenjenih transplantacijskom programu za 12 milijuna kuna u rebalansu proračuna neće utjecati na krajnji rezultat, te da manje novca neće značiti i manje transplantacija.
Sada imamo sve da uđemo u europski vrh
Prema tumačenju Vlade, sadašnjim tempom potrošnje tih bi 12 milijuna kuna ionako ostalo neiskorišteno, a osigurat će se ako se ukaže potreba. Žgrablić, međutim, smatra da ni kuna ne bi ostala neiskorištena.
"Sada imamo sve da uđemo u europski vrh, i nadam se da nam manje novca za transplantacije neće biti kamen spoticanja", kazao je Žgrablić za Novi list. Na presađivanje organa danas u Hrvatskoj čeka 346 osoba, pedesetak manje nego prošle godine.
Inače, najvišu stopu donora imaju Španjolska i Portugal sa 30 donora na milijun stanovnika, dok Francuska, Italija, Irska i još nekolicina država prelazi stopu od 20 donora na milijun stanovnika.
Prethodni članci:
arti-201004160817006 arti-201004210041006 arti-201007050674006 arti-201007270158006 arti-201007300757006
