U svijetu u kojem djeca internet upoznaju prije slova i brojeva, granica između sigurnosti i opasnosti gotovo da više ne postoji. Upravo zato razgovori o zaštiti djece nikada nisu lagani – ali su nužni. Gost Offline podcasta bio je Tomislav Ramljak, čovjek koji je cijeli svoj profesionalni život posvetio upravo toj temi. Kao voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, ravnatelj Centra za sigurniji internet i sudski vještak, Ramljak već dva desetljeća svakodnevno gleda lice problema o kojima društvo često šuti.

Ove godine Centar za nestalu i zlostavljanu djecu obilježava 20 godina rada. Počeli su volonterski, s idejom da podignu svijest o zlostavljanju djece na internetu – u vrijeme kada se ta tema smatrala gotovo nepostojećom. Danas imaju više od 30 zaposlenih i svakodnevno rade s oko 150 djece, a broj izazova, kaže Ramljak, nikada nije bio veći.

U osam poludnevnih boravaka u Slavoniji i Baranji, djeca dolaze po nešto što često nemaju kod kuće, a to je - sigurno okruženje, obrok, pomoć u učenju i, najvažnije, pažnju. A tamo uče osnovne stvari, od higijene do emocionalne regulacije, ali i ono ključno: da ih netko sluša.

Foto: Rtl Danas

'Puno djece je zanemareno'

"Nažalost, ima jako puno disfunkcionalnih obitelji. Jako puno djece je zanemareno, zlostavljano i normalno je da je jedini alat koji im ostaje – da pobjegnu. Nijedno dijete neće pobjeći u nepoznato. Ako to čini, to je zadnji pokušaj da bude viđeno i prihvaćeno", poručuje Ramljak, ali i ističe kako upravo odnos roditelja i djece može napraviti ogromnu razliku: “Vi zamislite sada jedno dijete i svaki put kad čuje roditeljevo prvo pitanje kad vidi dijete nakon škole: ‘Kako je bilo u školi? Kakvu si ocjenu dobio?’ Koju poruku šaljemo djetetu? Da nije bitno kako se osjeća, već kakvu je ocjenu dobilo. I onda se čudimo zašto su djeci ocjene toliko važne”. Najveća nagrada, dodaje, nisu mu statistike, nego trenuci kada se bivši korisnici, danas mladi ljudi, vrate i kažu da im je boravak u Centru bio prekretnica u životu. 

Djeca u Centru ostaju različito - od nekoliko mjeseci do punoljetnosti. A razlozi zbog kojih dolaze često su isti: zanemarivanje, nasilje, disfunkcionalni obiteljski odnosi.

Digitalni svijet i društvene mreže dodatno kompliciraju odrastanje pa Ramljak naglašava važnu stvar: “Prije je dijete imalo neke uzore i uspoređivalo se s vršnjacima. Danas dijete ima uzore na Instagramu iz cijelog svijeta. To može dovesti do poremećaja prehrane i stvaranja lažnih ideala. Zato je vrijednost u obitelji – da dijete gleda svoj uzor u roditelju, da vidi kako se odrasla osoba ponaša i da se osjeća sigurno. Ako dijete zna da je voljeno i da mu je dobro kod kuće, puno je otpornije na pritiske virtualnog svijeta". 

Foto: Rtl Danas

Foto: Rtl Danas

Odrastanje uz umjetnu inteligenciju

U razgovoru se dotaknuo i izazova umjetne inteligencije: “Današnja djeca odrastaju u doba AI-ja. Sve će im biti na telefonu. Nama je već sve na telefonu – od novčanika do osobnih iskaznica. Danas je veći strah izgubiti mobitel nego novčanik. Moramo pripremiti djecu za ovo napredno doba. Prije 20 godina, najveći problem bio je poslati SMS, a danas je tehnologija otišla nevjerojatno daleko". 

Primjer kako kvalitetan odnos s roditeljima štiti dijete vidi u školi ističući primjer jednog dječaka: “Peti razred, sva djeca imaju TikTok, ali jedno dijete nema. I on je sasvim OK s tim. Dolazi na nastavu, odličan je učenik i nema problema. Zašto? Zato što ima kvalitetan odnos s roditeljima i poštuje tu odluku jer je za njegovo dobro". 

Najveći problem je bezbroj izazova koji su preplavili Internet i od kojih gotovo svaki nosi određene opasnosti: “Imali smo situacije s izazovima poput onog plavog kita, gdje je zadnji zadatak bio suicid. Djeca nisu uvijek svjesna opasnosti. Netko tko provodi vrijeme u virtualnom svijetu teško može razlikovati stvarno od virtualnog. Briše se granica između stvarnog i virtualnog nasilja – za dijete je to igra, ‘umro sam pet puta’". 

Posebno zabrinjava i statistika pedofilije jer se kaže, procjenjuje da jedan posto muške populacije ima sklonost prema pedofiliji. U Europi je to otprilike četiri milijuna muškaraca. "Za druga kaznena djela morate prijeći granicu, a ovdje vam je dovoljan samo telefon i internet – možete vrbovati, zlostavljati i prodavati slike i videozapise“, zaključuje Ramljak.

Kao sudski vještak za zlostavljanje djece na internetu – Tomislav Ramljak suočava se i s digitalnim dokazima koje je ponekad gotovo nemoguće provjeriti. “Skoro je nemoguće otkriti snimke ili fotografije koje je stvorila umjetna inteligencija. Napredak AI-ja u zadnjih šest mjeseci je zastrašujući. Kad dobijete 3.000 slika, teško je utvrditi koje dijete je stvarno na njima. Zaista se morate potruditi da otkrijete tko je dijete i koje fotografije su autentične. Brzina i raznolikost tehnologije dovode nas do toga da gotovo ne postoji jednostavan način da se razluči prava fotografija od lažne". 

Foto: Rtl Danas

Roditelji s djecom provedu 8 minuta dnevno: 'Sigurnost djece počinje odnosom'

Unatoč ozbiljnosti problema, vjeruje u rješenja kroz povjerenje i edukaciju: “Djeca imaju samo nas. Partneri imaju izbora, prijatelji imaju izbora – djeca nemaju. Zato ih moramo učiti empatiji, kritičkom razmišljanju i vraćanju odgovornosti odraslima. Sigurnost djece počinje odnosom, a ne tehnologijom". 

Njegov rad, koji traje već dva desetljeća, pokazuje koliko je važno biti prisutan, slušati i reagirati: “Porazna činjenica je statistika koja govori da roditelji s djecom dnevno provedu u prosjeku osam minuta kvalitetnog vremena. I to se vidi – u bjegovima, anksioznosti, ovisnosti o ekranima i nemogućnosti djece da razlikuju virtualno od stvarnog svijeta. Internet nije neprijatelj – ali jest džungla". 

Kao ravnatelj Centra za sigurniji internet, Ramljak godišnje educira desetke tisuća djece, roditelja i stručnjaka. Broj kaznenih djela seksualnog iskorištavanja djece raste, a dolazak dark weba, kriptovaluta i umjetne inteligencije dodatno otežava borbu.

Jedna od tema koja uvijek izazove nelagodu, ali i nužnu raspravu, je i golotinja djece na plažama, pa Ramljak svim roditeljima šalje obavezan apel: "Ne gleda svatko dijete istim očima“, objašnjavajući kako se fotografije s plaža koriste kao "ulaznica“ u pedofilske krugove na dark webu. Posebno zabrinjava statistika pedofilije: “Procjenjuje se da jedan posto muške populacije ima sklonost prema pedofiliji. U Europi je to otprilike četiri milijuna muškaraca. Za druga kaznena djela morate prijeći granicu, a ovdje vam je dovoljan samo telefon i internet – možete vrbovati, zlostavljati i prodavati slike i videozapise". 

Kad je riječ o pametnim telefonima, njegov je stav jasan: zabrane same po sebi ne pomažu, ali granice su nužne. "Djeci smo dali tehnologiju bez da smo ih pripremili. U digitalnom svijetu trebamo ih učiti barem dvostruko više nego prometnim pravilima". 

Razgovor u Offline podcastu podsjeća da sigurnost djece nije stvar tehnologije, aplikacija ili interneta, već temelja povjerenja, podrške i pažnje odraslih. “Nitko ne bira gdje će se roditi. Po tome kako se odnosimo prema djeci vidi se kakvo smo društvo. Sigurnost djece počinje odnosom, a ne aplikacijom", zaključuje. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!