Kod velikih vrućina može doći do sunčanice - pregrijavanja glave i mozga, i to zbog prekomjernog izlaganja glave i vrata Suncu. To može dovesti do klasičnih simptoma kao što su glavobolja i mučnina. Toplotni udar pogađa cijelo tijelo. Uzrok ne mora nužno biti previše Sunca. Pretjerano korištenje saune ili tjelesni napor na velikoj vrućini i u zagušljivom okruženju također može dovesti do toplotnog udara, piše DW.
Bebe i manja djeca su posebno ugroženi, zato što njihovo tijelo ne posjeduje toliko puno znojnih žlijezda kao tijelo odraslih - koji ih imaju između 150 i 350, po kvadratnom centimetru. A te žlijezde između ostaloga imaju zadatak da „hlade" naše tijelo. Broj žlijezda ovisi od dijela tela, a najveća koncentracija je na dlanovima i stopalima – između 360 i 370.
Automobil kao pećnica
Kada je vani temperatura 32 stupnja Celzijusa, u unutrašnjosti automobila nakon pola sata na suncu temperatura raste na 48, a nakon sat vremena na 58 stupnjeva. To je opasno po život, jer ljudsko tijelo mora biti u stanju održavati temperaturu od 37 stupnjeva. Kod ljudi pogođenih toplotnim udarom, tjelesna temperatura se popne na 40 stupnjeva. To nije samo neugodno, već može dovesti i do smrti.
I za starije osobe je opasno izlaganje ekstremnim temperaturama. Često ti ljudi imaju tegobe s tlakom ili srčane probleme. Po velikim vrućinama srce mora raditi mnogo intenzivnije nego na normalnim temperaturama. Nakon operacije srca ili ako su krvni sudovi oštećeni, starije osobe su izložene opasnosti da dobiju sunčanicu ili toplotni udar.
Bez sporta po vrućini
Ali ni potpuno zdravi ljudi koji rijetko imaju zdravstvene tegobe na velikim vrućinama nisu potpuno sigurni. Recimo, ako naporno treniraju za vrijeme velikih vrućina i prekorače granicu, ne treba čudi ako dobiju toplotni udar. To vrijedi i za ljude koji po vrelim danima na suncu obavljaju teške fizičke poslove.
Kada je vanjska temperatura visoka, prokrvljenost kože se povećava i tijelo se pokušava hladiti putem kože i krvotoka. Počinjemo se znojiti. Znoj na koži isparava i tako barem donekle hladi tijelo. Ali kada dođu ekstremne vrućine može se dogoditi da sustav hlađenja zakaže. Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tekućine, 99 posto od toga je voda.
Znoj je životno važan
Za reguliranje čovjekove tjelesne temperature odgovorna je vrsta znojnih žlijezda koja se stručno zove ekrina žlijezda. Njih najviše ima pod pazuhom, dlanovima, ali i na čelu. Promjer im je do 0,4 milimetra.
Naše tijelo ima između dva i četiri milijuna tih sićušnih žlijezda. Znoj se proizvodi u dijelu žlijezde koji izgleda kao klupko vune. Jednim kanalom znoj se odvodi na površinu kože. Tamo se tekućina raspoređuje u obliku sitnih kapi znoja. Sve dok to funkcionira, naše tijelo izlazi na kraj s vrućinom. Ali ako više nije u stanju koristiti vlastiti rashladni sustav, postaje opasno – i prijeti toplotni udar.
Važno je sačuvati hladnu glavu
Kada nekoga "pogodi" toplotni udar, njegovo tijelo je pregrijano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je uglavnom prvi simptom. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, a ponekad mučnina i povraćanje.
Ovi simptomi nastaju zbog pregrijanosti moždanih opni. Tako može doći do takozvanog aseptičnog meningitisa, upale moždane opne koja nije prouzročena bakterijama. Oboljele osobe najčešće imaju vrtoglavicu, dezorijentirane su u nekim slučajevima, moguć je gubitak svesti. Tada je liječnička pomoć nužna.
Ljudi koji su pogođeni moraju odmah biti prebačeni u hladnu okolinu, i moraju legnuti na leđa. Glava i gornji dio tela moraju biti uzdignuti. Vlažne hladne maramice mogu pomoći da se ohlade neki dijelovi tijela, na primjer vrat. Oboljele osobe bi trebale unositi dosta tekućine u organizam.
Teža vrsta sunčanice – toplotni udar – dovodi do rasta unutarnje temperature na 40 stupnjeva. Tada je moguć i poremećaj vida i teško disanje. Takvo stanje može brzo dovesti do opasnosti po život. Tijelo nema više ni jedan način da samo smanji tjelesnu temperaturu. Puls je ubrzan, disanje isprekidano, krvni tlak pada. To može dovesti do upala i do ozbiljnog oštećenja nekih organa. Ako se pacijentu ne pomogne na vrijeme, može doći i do potpunog otkazivanja organa.
Hladovina je najbolja preventiva
Za vrijeme ekstremnih vrućina, naše prirodno tjelesno hlađenje vrlo brzo nailazi na svoje granice. A stariji ljudi često ne piju dovoljno tekućine. Tijelo onda ne može proizvesti dovoljno znoja, pa se tako ne može ni hladiti.
U mnogim slučajevima je najbolje pozvati liječnika. A kako izbjeći sunčanicu ili toplotni udar? Odgovor je jednostavan – što manje se izlagati suncu po ekstremnim vrućinama i unositi što više tekućine u organizam.
