Dosad nezapamćeno visoke temperature dolaze brže i jače nego što su istraživači očekivali pa se postalja pitanje što možemo očekivati u budućnosti? Hrvatsku su ove godine zahvatila tri vrlo snažna toplinska vala. U Dubrovniku je prošle nedjelje izmjerena rekordna temperatura od 38,6 stupnjeva, a toplinski valovi ovog su ljeta snažniji nego inače.
Nije bolje nije ni u ostatku svijeta. Kako piše Nature, nezapamćeni toplinski valovi "haraju" proteklih tjedana od Londona do Šangaja. U lipnju se Tokio punih devet dana "pekao" na temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, što je bio njegov najteži toplinski val otkako su počela službena mjerenja 1870-ih. Ujedinjeno Kraljevstvo je sredinom srpnja oborilo rekorde s temperaturama koje su skočile iznad 40 stupnjeva, po prvi put od početka mjerenja.
U međuvremenu, šumski požari potaknuti toplinom poharali su dijelove Francuske, Španjolske, Grčke i Njemačke.
Vrućina koja je iznenadila i znanstvenike
Klimatolozi već dugo upozoravaju da će toplinski valovi biti sve češći te s višim temperaturama, kako se svijet bude zagrijavao. Međutim, budućnost je stigla brže od očekivanog, osobito u Zapadnoj Europi koja je, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca, postala žarište toplinskih valova. A oni nisu samo sve jači i snažniji već i prkose prognozama klimatskih modela.
Istraživači se sada trude analizirati ovogodišnje toplinske valove kako bi bolje razumjeli kako će ekstremne vrućine utjecati na društvo u budućnosti. "Znanstvena zajednica očito je razmišljala o mogućnosti ovakvih događaja. Ali, ipak je prilično nestvarno da se to zbilja i dogodilo", kaže Eunice Lo, klimatska znanstvenica sa Sveučilišta u Bristolu, koja je proučavala toplinski val u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Toplinski val 2003. ubio više od 70.000 ljudi
Ekstremne vrućine jedna su od najsmrtonosnijih posljedica globalnog zatopljenja. Izravno ubijaju ljude, posebno one koji rade na otvorenom te preopterećuju energetske mreže, prekidajući opskrbu električnom energijom u trenucima kada ljudi najviše trebaju klimatizaciju ili ventilatore kako bi rashladili pregrijane domove.
Procjenjuje se da je toplinski val u Europi 2003. godine ubio više od 70.000 ljudi. A toplinski valovi također mogu pogoršati druge katastrofe, poput šumskih požara, i nanijeti visok danak mentalnom zdravlju.
Iako su toplinski valovi u posljednjih nekoliko godina postali sve gori, studije o najekstremnijim primjerima skočile su nakon toplinskog vala u lipnju 2021. u pacifičkoj sjeverozapadnoj regiji Sjeverne Amerike. Taj toplinski val bio je toliko iznad ljestvica da je u resetirao polje istraživanja ekstremne vrućine, kaže Vikki Thompson, klimatska znanstvenica u Bristolu.
U studiji objavljenoj u svibnju, ona i njezini kolege pokazali su da je samo pet toplinskih valova zabilježenih bilo gdje u svijetu od 1960. bilo ekstremnije, mjereno odstupanjem od klime prethodnog desetljeća. Gledajući samo temperaturne rekorde diljem pacifičkog sjeverozapada u godini ranije, činilo se "potpuno nevjerojatnim" da bi moglo doći do takvog rekordnog toplinskog vala, kaže ona.
Redefinirana očekivanja
Toplinski val ovog srpnja u Ujedinjenom Kraljevstvu nije bio toliko jak, ali bi ipak mogao ostati upisan u povijest kao događaj koji je prodrmao naciju u svijest o opasnostima ekstremnih vrućina. Dana 18. i 19. srpnja široki dio zemlje postavio je nove temperaturne rekorde. Četrdeset i šest meteoroloških stanica srušilo je prethodni državni rekord od 38,7 stupnjeva za čak tri ili četiri stupnja, a procjenjuje se da je umrlo na stotine ljudi.
Znanstvenici su to donekle predvidjeli. Studija klimatskog modeliranja objavljena prije dvije godine otkrila je da je moguće, iako malo vjerojatno, da će Ujedinjeno Kraljevstvo prijeći 40 stupnjeva u narednim desetljećima. Međutim, to se dogodilo već ove godine, s novom nacionalnom najvišom temperaturom od 40,3 stupnjeva.
Nedostatci u mjerenju i procjenama
Činjenica da su temperature premašile prag mnogo brže nego što se očekivalo mogla bi proizaći iz toga što klimatski modeli ne uzimaju u obzir sve što utječe na toplinske valove, pa stoga ne projiciraju buduće ekstremne topline potpuno točno. Primjerice, korištenje zemljišta i navodnjavanje utječu na toplinske valove na načine koje modeli još uvijek u potpunosti ne uzimaju u obzir što utječe na pogrešnu procjenu i pravi učinak klimatskih promjena.
Analiza međunarodne istraživačke skupine World Weather Attribution od 28. srpnja pokazala je da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ovogodišnji toplinski val u Velikoj Britaniji učinile barem deset puta vjerojatnijim. Studija je također zaključila da bi toplinski val bio dva do četiri stupnja hladniji da nije bilo globalnog zatopljenja. "To je još jedan dokaz da postoje neke stvari koje vjerojatno ne možemo uhvatiti s modelima", kaže Peter Stott, klimatski znanstvenik u Met Officeu, britanskoj nacionalnoj meteorološkoj službi u Exeteru.
Poput toplinskog vala na sjeverozapadu Tihog oceana 2021., toplinski val u Velikoj Britaniji 2022. mogao bi postati katalizator za razumijevanje što uzrokuje da toplinski valovi postanu još ekstremniji od očekivanog, kaže Erich Fischer, klimatolog na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju u Zürichu. U studiji modeliranja objavljenoj prošle godine, Fischer i njegovi kolege predvidjeli su da će u nadolazećim desetljećima klimatski ekstremi u velikoj mjeri oboriti prethodne rekorde. Proučavanje opsega u kojem ekstremi ruše rekorde može pomoći lokalnim dužnosnicima da planiraju vrste ekstrema koje bi mogli očekivati u bliskoj budućnosti, tvrdi Fischer.
'Dvostruki mlazovi' odgovorni za toplinske valove u Europi
Osim Ujedinjenog Kraljevstva, veći dio Europe već je doživio nekoliko toplinskih valova ove godine. Zapravo, kontinent je doživio rekordnu vrućinu nekoliko puta u proteklih pet godina, kaže Kai Kornhuber, klimatolog sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, koji je bio dio tima koji zapadnu Europu identificira kao posebno sklonu toplinskim valovima. Tijekom posljednja četiri desetljeća, ekstremna vrućina tamo je rasla tri do četiri puta brže nego u drugim regijama srednje geografske širine na sjevernoj hemisferi.
To bi moglo biti zbog toga što se atmosferska mlazna struja, koja teče istočno preko sjevernog Atlantskog oceana, često lomi u dva odvojena niza dok se približava Europi. Kada se to dogodi, niti mogu usmjeriti oluje dalje od Europe i omogućiti da se toplinski valovi razviju i zadrže. Još nije jasno dovode li klimatske promjene do većeg broja ovih "dvostrukih mlazova", ali taj je obrazac stvorio srpanjski toplinski val u zapadnoj Europi i odgovoran je za mnoge druge nedavne vrućine tamo.
Slični obrasci atmosferske dinamike mogli bi se pokazati važnima u otkrivanju čimbenika koji toplinske događaje čine ekstremnijima od očekivanih, kaže Kornhuber.
Sinkronizirani valovi
Još jedna upečatljiva karakteristika u proteklih nekoliko mjeseci je da su se ekstremne vrućine istovremeno dogodile u nekoliko dijelova svijeta. Kina i zapad Sjeverne Amerike su krajem srpnja, u isto vrijeme kad i Europa, bili na temperaturama višim od normalnih. Takvi istodobni toplinski valovi postali su šest puta češći na sjevernoj hemisferi između 1979. i 2019., pokazalo je istraživanje objavljeno u veljači ove godine.
Jedan od razloga mogu biti atmosferski obrasci zvani Rossbyjevi valovi koji se postavljaju u zmijolik oblik oko cijelog planeta, postavljajući stagnirajuće vremenske uzorke na određenim lokacijama, koje zatim postaju sklone ekstremnoj vrućini. Ti valovi mogu, ali ne moraju, postati češći zbog globalnog zatopljenja. Međutim, sama vjerojatnost za istovremene toplinske valove - koji nisu povezani s atmosferskim uzorcima - raste kako se klima zagrijava, kaže Deepti Singh, klimatolog sa Sveučilišta Washington State u Vancouveru. "Cijeli svijet se zagrijava, a samo se povećava vjerojatnost da će doći do ekstremno toplih područja", kaže ona.
Također, u mjetima poput Indije i Pakistana, toplinski valovi dolaze početkom godine pa se tamo od ožujka do svibnja bilježe visoke temperature. Dijelovi Indije prešli su 44 stupnja krajem ožujka, znatno prije uobičajenog najtoplijeg dijela godine, zbog čega je umrlo najmanje 90 ljudi. Tada je utvrđeno da je toplinski val bio 39 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena.
Kako globalne temperature nastavljaju rasti, klimatolozi ponavljaju važnost smanjenja emisija ugljika i povećanja sposobnosti ljudi da se prilagode ekstremnim temperaturama. Nakon desetljeća rada na klimatskim projekcijama za budućnost, Scott kaže da su ga najviše iznenadili šumski požari koji bjesne u urbanom području Londona, potaknuti ekstremnom vrućinom. "Vrlo je otrežnjujuće i šokantno ovo što se događa", kaže.
