Jedan od najsvjetlijih primjera u hrvatskom zdravstvu je Klinička bolnica “Sveti Duh”, gdje se već neko vrijeme obaraju svjetski rekordi. Naime, Klinika za očne bolesti KB-a Sveti Duh, od 2020. godine je i Centar izvrsnosti za primjenu genske terapije kod nasljednih bolesti mrežnice.
Svetim Duhom ravna ravnatelj prof. dr. sc. Mladen Bušić, prim. dr. med., poznati hrvatski oftlamolog koji je sa samo 40 godina postao ravnatelj jednog bolničkog sustava. Ravnatelj je prvi puta postao 2005. godine. Prekid je bio od 2010. do 2013., ''zbog političkih okolnosti'', kazao je Bušić za Net.hr. No 2013. godine vraća se na mjesto ravnatelja bolnice koja je pod njegovim vodstvom postigla brojna postignuća.
Objedinjeni hitni prijam
Kao jedan od najvećih uspjeha apostrofira 2009. godinu, kada Sveti Duh prerasta iz statusa opće bolnice u status kliničke bolnice kao jedina opća bolnica kojoj je to uspjelo.
Iste godine kada je bolnica postala Klinička bolnica 2009. godine, u rad je pušten uz hitni prijam KBC Zagreb prvi objedinjeni bolnički hitni prijam u Republici Hrvatskoj kakav danas kao standard po pravilniku Ministarstva zdravsta moraju imati sve bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj.
''U vlasništvu smo Grada Zagreba, ali smo dio jedinstvenog solidarnog zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Početkom 2022. godine završava mi četvrti mandat na mjestu ravnatelja, a u protekla četiri mandata uvjeren sam da smo iz jedne bolnice koja je bila kandidat skoro za zatvaranje, ili u najboljem slučaju za preseljenje u Blato koje nije nikada napravljeno, stvorili i izgradili jednu respektabilnu kliničku bolnicu koja je danas bolnica izbora građana Zagreba i Hrvatske, jer pacijenti nam dolaze iz apsolutno svih županija. Imamo nekoliko izvrsnih centara u koje ljudi dolaze dobiti dijagnozu, terapiju i izlječenje od svojih bolesti'', izjavio je Bušić.
''Kada steknete uvjete temeljem Nacionalnih pravilnika za pojedine klinike, tada aplicirate na proceduru koja vas dovodi do statusa kliničke bolnice. To je bio jedan dugoročni put, ali uspjeli smo ga ostvariti već 2009. godine. Zacrtali smo si da ćemo sve klinike i zavode kao i cijelu bolnicu infrastrukturno značajno unaprijediti na viši nivo, da ćemo urediti sve operacijske dvorane, sve intenzivne njege, sve odjele, sve poliklinike te sve ostale zdravstvene i nezdravstvene sadržaje. To smo u ovom periodu uspjeli, a kruna svega je objekt u kojem se sada nalazimo, dnevna bolnica s podzemnom garažom koju bolnica nije imala”, rekao je ravnatelj.
Dnevna bolnica je itekako važna, pojašnjava ravnatelj Bušić, jer je tendencija svjetske medicine već desetljećima da se što više pacijenata koji su se do tada liječili u stacionarnom modelu liječenja, liječe u dnevnoj bolnici, zbog niza benefita koji postoje i za pacijenta primarno, ali i za sustav u cjelini.
Uspjeli su potpisati ugovor i sve napraviti zahvaljujući sinergiji lokalne zajednice Grada Zagreba, ministarstva zdravstva, ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova te suradnji sa EU. Time je bolnica, rekao je ravnatelj, dobila s jedne strane dva objekta u jednoj velebnoj zgradi, podzemnu garažu i dnevnu bolnicu. Sva oprema vrijedna 50 milijuna kuna došla je iz europskih fondova, gdje EU sufinancira s 85 posto bespovratnih sredstava, a 15 posto sufinancira Republika Hrvatska.
Najveći svjetski projekt
Unutar nekoliko doista prepoznatljivih dijelova bolnice, koji su poznati ne samo u Zagrebu nego i u Hrvatskoj, pa i šire, treba posebno istaknuti i Kliniku za očne bolesti koja je 2015. postala Referentni centar za dječju oftalmologiju i strabizam Ministarstava zdravstva, nakon što je od 2011. do 2014. godine napravila najveći svjetski projekt na području dječje oftalmologije, koji se zvao “Ambliopija kod četverogodišnje djece Grada Zagreba“.
''U tom projektu smo nas 23 djelatnika te klinike u 60 gradskih vrtića, u 11 privatnih, na 200 lokacija u tri godine pregledali oko 16 tisuća djece i utvrdili da slabovidnosti u Hrvatskoj ima oko 8 posto'', kazao je Bušić.
Nakon toga, resornom su ministru, koji je tada bio Siniša Varga, predložili peti nacionalni preventivni program. Hrvatska je do tada imala četiri nacionalna programa: tri u području malignih bolesti te prevencija bolesti u području dječje stomatologije.
''Ovo je bio peti nacionalni program koji je do tada bio prisutan u svega desetak zemalja svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je da se takvi programi naprave u svim zemljama svijeta još 1968. godine, kada je to napravila samo Švedska'', pojašnjava za Net.hr Bušić.
Do danas, to je uspjelo napraviti svega petnaestak zemalja u svijetu, a Hrvatska je bila deseta.
''Od 2015. godine Hrvatska ima Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. On je službeno stupio na snagu u siječnju 2016. godine i zahvaljujući tome, mi smo i kao Referentni centar i kao Centar izvrsnosti aplicirali da postanemo i suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije. Ona je prepoznala naše napore i 2019. godine dodijelila Klinici za očne bolesti KB Sveti Duh status suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju'', ispričao je Bušić.
Inače, to je jedini suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj trenutno.
