Ruska agresija na Ukrajinu te agresija Izraela na pojas Gaze dva su trenutno najveća ratna žarišta u svijetu. Uz njih, postoji i desetak manjih vojnih sukoba na Bliskom istoku i diljem svijeta. Analitičari i stručnjaci za međunarodne odnose navode da je danas u tijeku najveći broj vojnih sukoba u svijetu od kraja Drugog svjetskog rata. (Izvor: Vision of Humanity)
Ova situacija očita je i u kontekstu broja novih sustava naoružanja proizvedenih diljem svijeta u posljednje tri godine. Vojna industrija nikada nije bila aktivnija, uz prosječnu godišnju potrošnju na oružane snage od 1,7 bilijuna dolara. Najnovije analize pokazuju da je prošle godine na globalnu vojsku potrošeno rekordnih 2,2 bilijuna dolara, a predviđa se da će taj iznos u 2025. godini doseći čak 2,5 bilijuna dolara.
Prijatelji, saveznici i visoka politika
Na vrhu ove liste i dalje su Sjedinjene Američke Države, čija se izdvajanja za oružane snage približavaju iznosu od gotovo jednog bilijuna dolara. Da je to enorman iznos, pokazuje činjenica da premašuje budžete svih ostalih članica NATO-a i američkih saveznika – zajedno.
No, valja napomenuti da Pentagonov budžet obuhvaća samo „službene“ troškove. Brojni programi ispitivanja novih oružja, tehnologija i letjelica dijele se s drugim federalnim proračunima, poput onog Ministarstva energetike (Department of Energy) ili agencija poput DARPA-e i NASA-e, ali i s privatnim sektorom. Stoga je vrlo vjerojatno da SAD na obranu i obavještajne operacije troši znatno više od jednog bilijuna dolara.
Ovaj proračun uključuje i opskrbu saveznika najmodernijim oružjem te održavanje preko 700 američkih baza u više od 80 zemalja diljem svijeta. Uloge tih baza variraju – od borbenih misija, logistike i održavanja do humanitarnih i kombiniranih operacija. Sve te baze upravlja Pentagon (DoD, Department of Defense), a u manjoj mjeri i obavještajne agencije poput DIA (Defense Intelligence Agency) ili NRO, te agencije civilno-vojnih partnerstava poput USAID-a (US Agency for International Development).
Bliski istok i saveznici SAD-a
Jedan od najvećih saveznika SAD-a na Bliskom istoku, uz Izrael i Ujedinjene Arapske Emirate, svakako je Saudijska Arabija. Već više od pola stoljeća partnerstvo sa Saudijskom Arabijom temelji se na njezinim ogromnim rezervama nafte i prirodnog plina te strateškoj poziciji u regiji. U Saudijskoj Arabiji nalazi se najmanje deset američkih vojnih baza, od kojih je najveća zrakoplovna baza „Prince Sultan AFB“ (Prince Sultan Air Base) u blizini grada Al Khajra. Ta baza služi za misije američkog zrakoplovstva, mornarice i marinaca, a u njoj je stacionirano oko 2000 pripadnika osoblja.
Ipak, Saudijska Arabija posljednjih mjeseci sve više traži alternativne dobavljače vojne opreme, okrećući se Kini i Turskoj. Iako je s SAD-om potpisala nekoliko ugovora o kupovini zrakoplova „F-35 Lightning II“, Washington još uvijek odgađa konačno odobrenje prodaje. Razlog tomu je što Izrael zasad jedini u regiji posjeduje te zrakoplove, a Washington želi održati vojnu nadmoć Tel Aviva u odnosu na ostale zemlje regije, osobito Iran.
Saudijska Arabija tako bi uskoro mogla kupovati kineske zrakoplove „J-31“ i „J-10C“ te turske zrakoplove za obuku pilota „TAI Hurjet“. Ova bi se suradnja mogla proširiti i na nabavu transportnih zrakoplova te raketnih sustava srednjeg dometa.
Globalna dinamika vojne potrošnje, političkih savezništava i oružanih sukoba jasno pokazuje rastuće napetosti i promjene u međunarodnim odnosima, dok utrka u naoružanju poprima sve veće razmjere.
POGLEDAJTE VIDEO Austrija na rubu promjena: Nehammer se povlači, otvara put ekstremnoj desnici na vlasti!
