Ministri financija i pravosuđa Slavko Linić i Orsat Miljenićpredstavili su Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a prezentaciju su otvorili zabrinjavajućim podacima Financijske agencije za 30. travnja 2012.
Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 43,47 milijardi kuna, što je 2,5 posto više nego u ožujku. Raste i broj blokiranih subjekata: 2,53 posto, odnosno 1.830 blokirano je do 30 dana, do 60 dana u blokadi je 1.867 (2,58 posto), s ukupnim iznosom neizvršenih osnova od 1,20 milijardi kuna, a čak 55.131 poslovnih subjekata, od čega se 28.792 ili 52,22% odnosi na pravne osobe, blokirano je duže od 360 dana.
Ukupno ih je 72.401, a 52,34 posto čine pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 82,55 posto.
Dodajmo ovoj crnoj statistici i podatak da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 30. travnja 2012. bilo blokirano 211.048 građana, što je za oko 1.300 građana manje u odnosu na stanje krajem ožujka. Njihov dug iznosio je 13,62 milijardi kuna, 540 milijuna više u odnosu na prethodni mjesec.
Logična posljedica pada
"Rastemo, rastemo", ironičan je član našega stručnog tima Vladimir Ferdelji dok komentira rast nelikvidnosti. Taj rast vidi kao logičnu posljedicu pada svega ostaloga - od BDP-a do industrijske proizvodnje, potrošnje i slično.
"Ako manje proizvodite, onda vam i manje plaćaju", kaže on.
Linić i Miljenić propisali su obvezu pokretanja predstečajne nagodbe u stanjima nelikvidnosti i nesolventnosti, u trenucima kada one nastupaju, i sprječavanje zaduženih poduzeća da se "riješe" imovine koja bi trebala pripasti vjerovnicima, ali i isplate nagrada u takvom stanju.
U nagodbi moraju sudjelovati vjerovnici čija potraživanja prelaze polovicu duga poduzeća, a ako nagodba propadne, odnosno dug se ne reprogramira ili se ne smanji oprostom kamata, upisom na vlasništvo poduzeća ili sličnim instrumentima, pokreće se stečaj.
Predviđene su i kazne za članove nadzornih i upravnih odbora koji nanesu štetu svojim vjerovnicima tako što ne krenu u (pred)stečajni postupak na vrijeme. Ovisno o veličini poduzeća, mogu dosegnuti i do milijun kuna!
Dobre mjere, ali nepotpune
"To su dobre mjere i stanje će se popraviti kada mjere zažive, ali mislim da neće dati potpune rezultate", kaže Ferdelji, naglašavajući da bi one bile kudikamo bolje da se provela multilateralna kompenzacija, kako bi se utvrdilo tko je zapravo generator nelikvidnosti - počevši od kopanja po obvezama javnih i državnih poduzeća.
Na kongresu menadžera održanom krajem 2011. godine "Mi znamo kamo" u master planu naveli su da kad bi se provele ovakve, ali i sve druge moguće mjere za povećanje likvidnosti, ona bi mogla biti smanjivana za 25 % posto godišnje. Obveza predstečajne nagodbe se povlači pravovremeno, po njemu, tj. prije nego su iscrpljena sredstva, no...
Država plaća kad ima novca
"Vlada i ostali gospodarski subjekti moraju se dovesti u isti položaj. Neke se obaveze prema državi moraju plaćati odmah, a ista ta država radi to kad ima novca. Jedno takvo tržište ne može ostati neuređeno", ističe Ferdelji.
A što učiniti s obrtnicima, koji zapadaju u blokade sve više i češće?
"Obrtnicima možda pomogne 370 milijuna iz ministarstva Gordana Marasa, ali vidjet ćemo. To je jednokratna pomoć. Očito će nekima pomoći, ali neće riješiti problem", smatra Ferdelji.
