Međustopa PDV-a koja se obračunavala na ugostiteljske usluge, bezalkoholna pića, jestiva ulja, masti, dječju hrana i voda u boci i slično vrlo će vjerojatno rasti za tri posto - s 10 na 13 posto, objavio je ministar financija Slavko Linićnakon sjednice Vlade. O tome će se odlučiti do kraja godine, a Ministarstvo financija kalkulira i s povećanjem minimalne stope PDV-a s 5 na 8 posto! Na međustopi država planira zaraditi oko 600 milijuna kuna.
Dodatni udar, pogotovo na mlade obitelji jest ukidanje porezne olakšice na prvu kupljenu nekretninu, a porez na ostale nekretnine se smanjuju s pet na četiri posto. Povećat će se trošarine na goriva i duhanske proizvode, a moguće je i da se uvede minimalna cijena kutije cigareta, čemu se protivi Europska komisija!
Vlada će iz javnog sektora iz ministarstava također "istjerati" desetke tisuća ljudi koji rade u računovodstvu ili kao kuhari, čistači i slično.
Ići će se u osnivanje tvrtke koje će preuzimati ljude i pružati usluge javnom sektoru. A kad ojačaju, slijedi im privatizacija, poručio je Grčić.
"Od toga očekujemo puno. Efekt neće biti vidljiv odmah, ali javni sektor će se smanjivati", kazao je Branko Grčić o "outsourcanju" ovih usluga, a Opačić je prisnažila svojim iskustvom: "U mojoj ulici postoji pet službi koje imaju svoj vešeraj, svoje računovodstvo, svoje čistačice...", nabrojala je.
Ona je istakla i da pojedine škole imaju premalo učenika te da će se ići prema tome da im se pokriju troškovi do sljedećeg većeg mjesta, gdje bi ta djeca nastavljala obrazovanje, što bi značilo da će se ukidati takve škole.
Vlada najavljuje i "masterplan bolnica", a Opačić je to pojasnila najavom: "U svim bolnicama neće se raditi sve". Tvrdi da se to neće odraziti na kvalitetu zdravstvene zaštite. Ujednačit će se plaće u javnom i državnom sektoru, mnogi će se dodaci integrirati u temeljnu plaću, najavljeno je također.
Rezat će mirovine po povlaštenim uvjetima veće od 5.000 kuna, ali ne 100-postotnim invalidima iz DOmovinskog rata i djeci poginulih branitelja. Ići će se i na smanjenje izdataka za lijekove na recept i pojačanu kontrolu bolovanja.
Prebacivanje tereta na građane
Linić je upitan nisu li sve ove mjere ponovno prebacivanje tereta na građane i zašto se nije išlo na veću poreznu presiju najsnažnijih ekonomskih subjekata poput banaka, telekoma i slično.
"U smjernicama je pokazano da želimo konkurentno gospodarstvo i smatramo da ga porezno ne trebamo opteretiti", odgovorio je Linić, dodajući: "Ja bih najradije uveo 50 posto poreza na dobit bankama i telekomu, ali onda bih morao objašnjavati zašto je Ustavni sud to srušio".
Upitan je i koliko će kredita država morati podići sljedeće godine.
"O dugu i zaduživanju za sljedeću godinu ja ne bih", odgovorio je. Nužno je prije toga utvrditi koliki će biti deficit, što će biti s privatizacijama Croatia Osiguranja i Hrvatske poštanske banke te monetizacijom autocesta od koje se očekuje 22,5 milijarde kuna, naveo je. Konture proračuna za iduću godinu bit će predstavljene u prvih deset dana 11. mjeseca.
U 2014. godini predviđa se proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a, godinu kasnije bi trebao pasti na 5,1 posto, a u 2016. na 4,5 posto. Vlada procjenjuje da će učinak ovih reformi biti oko 0,6 posto BDP-a u idućoj godini. Deficit središnje države za 2014. godinu iznosio bi 17,4 milijarde kun. No, nakon provedbe ovih mjera postigle bi se uštede od dvije milijarde kuna, pa bi deficit pao na 15,4 milijarde ili 4,4 posto BDP-a.
Smjernice Vlade i prezentaciju mjera progledajte OVDJE.
