Rastu li cijene inzulina? - Net.hr

''Uvode nam doplatu na ono bez čega ne možemo živjeti''

''Neka mi kažu vrijeme i mjesto - voljna sam im dovesti svojega sina dijabetičara od devet godina pa da njemu kažu koliko zapravo njima vrijedi njegov život!?''

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Nadoplaćujem inzulin 153 kune, a sada će biti 428 kuna ako to prođe''

''Inzulin nije lijek, niti će ikad biti. Našoj djeci je to potrebno da bi živjela. Ako nekom medicinske struke to nije jasno onda stvarno ne znam kud ovo ide''

''Zar su dijabetičari najveće opterećenje za zdravstvo i državu?''

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Počnite još naplaćivati inzulin i možete dijabetičare lagano ukopati u zemlju. Kako da umirovljenik od 1.400 kuna plati sve lijekove gotovo 1.000 kuna?''

''Moja djevojčica ima dijabetes, a HZZO joj sada želi naplatiti život''

Otac i dijete

''1.180 kuna mirovine, 420 je nadoplata lijekova do sada, budem li još inzulin plaćala – ne znam kako ću uopće platiti režije?''

''Zašto se problemi u zdravstvu moraju prelamati na najranjivijima, kao da su dijabetičari odlučili biti bolesni - oni bez inzulina ne mogu''

''Ono što je najgore, ispada kao da je inzulin antibiotik ili tableta protiv glavobolje, a ne nešto o čemu nam ovisi život, dan za danom. To nije nešto što nam može koristiti ili ne treba, to je nešto o čemu ovisimo''

Ovo su samo neki od brojnih vapaja dijabetičara i dijabetičarki te njihovih obitelji koji su odjeknuli u javnosti nakon što smo pisali o najavi o poskupljenju gotovo svih vrsta inzulina. Alarm je zazvonio nakon analize HZZO-ova prijedloga za novi postupak referenciranja cijena lijekova, objavljene na portalu za oboljele od dijabetesa NaInzulinu.com, koji je izradio i tablicu u kojoj je razvrstao lijekove te razlike u cijenama uz upozorenje da je ''ovo samo dio onoga čeka dijabetičare''.

''Prijedlog odluke o uvođenju nadoplate za gotovo sve vrste inzulina vrlo je neugodno odjeknuo kako među oboljelima, tako i u medicinskim krugovima. S obzirom na to da u HZZO-u naglašavaju da se radi samo o prijedlogu odluke, nadam se da predstoji konstruktivni dijalog relevantnih subjekata uključenih u skrb o dijabetičkim bolesnicima'', za Vijesti.hr kazala je Lea Smirčić-Duvnjak, ravnateljica referentnog centra za dijabetes Vuk Vrhovac.

Lea Smirčić Duvnjak i Tereza Šarić

Iz HZZO-a, međutim, upozoravaju da zasad nema takve odluke. ''Da bi se nekom lijeku, a ne samo inzulinima 'uvela' doplata, postoji cijela procedura postupanja. Za inzuline, koji su već na listi lijekova HZZO-a, Upravno vijeće nije donijelo takvu odluku'', poručili su za Vijesti.hr iz HZZO-a. Pritom su napomenuli da ako se neki postupak priprema ili je u tijeku, HZZO ga ne može komentirati dok nije završen, a važeće cijene lijekova objavljene su na internetskim stranicama stranicama HZZO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku o početku provođenja Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova za osnovnu i dopunsku listu lijekova te o utvrđivanju referentnih skupina s cijenama lijekova unutar svake referentne skupine i podskupine, čime je započet postupak utvrđivanja razina cijena lijekova koje će plaćati HZZO za lijekove koji se propisuju na recept. Konačna odluka oko dogovorenih cijena između proizvođača lijekova i HZZO-a bit će poznata tek za tri mjeseca, kada će postupak utvrđivanja završiti.

Riječ je o redovnom postupku u kojem HZZO radi na tome da kod proizvođača lijekova postigne što bolju cijenu lijekova, no ako veledrogerije neće sniziti cijene pacijenti i pacijentice plaćat će razliku, a to bi moglo otvoriti čitav niz problema.

Mnogi od dijabetičara, kako i sami upozoravaju, neće imati financijske mogućnosti plaćati doplatu na inzuline koji im život znače, a predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU) Zrinka Mach, kako smo već također pisali, upozorila je i na opasnost koji prijeti cijelom zdravstvenom sustavu: ''Ovakvim potezima HZZO će dugotrajno dovesti do povećanja broja dijabetičkih komplikacija koje su najskuplji segment u liječenju dijabetesa te dovesti u opasnost cijelo hrvatsko zdravstvo jer nam već sada prijeti eksplozija u troškovima liječenja komplikacija''.

Je li Ministarstvo zdravstva razgovaralo o doplaćivanju inzulina?

"Danas sam pozvao Upravu HZZO-a da vidim o čemu je netko od njihovih govorio. Dakle, do sada nije bilo o tome razgovara niti je pripremano na razini Ministarstva", kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić na skupu u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A dok čekamo detaljnije odgovore na naš upit Ministarstv zdravstva nakon razgovora s HZZO-om, podsjetimo: šećerna bolest je ne samo jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, nego bilježi i stalan porast broja oboljelih. Prema najnovijim podacima HZJZ-a, prošle je godine dijagnosticirana kod 304.408 odraslih osoba čime je broj oboljelih dosegao 9,07 posto odrasle populacije.

Zbrinjavajući su to podaci s obzirom na to da je udio oboljelih prije manje od 10 godina bio 6,69 posto. Procjenjuje se i da je broj oboljelih još i veći jer oko 40 posto oboljelih ne znaju za svoju bolest pa se njihov ukupan broj približava pola milijuna

Šećerna bolest bilježi i stalan trend porasta udjela u ukupnoj smrtnosti i 2017. godine popela se na 4. mjesto te ima udjel od 4,4 posto i ukupno 2.331 umrlih. Povećanje broja umrlih je intenzivno u zadnjih pet godina, a samo u odnosu na prošlu godinu šećerna bolest se popela za jedno mjesto na ljestvici vodećih uzroka smrti uz povećanje udjela u ukupnoj smrtnosti za 1,34 posto.

Glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih kronične su komplikacije bolesti, koje istovremeno opterećuju kapacitete zdravstvenog sustava i uzrokuju velike troškove. Ukupni trošak liječenja šećerne bolesti doveo je tako do porasta troškova za dvije milijarde kuna u nepunih 10 godina i u 2016. godini iznosi 4,6 milijardi kuna što čini gotovo 20 proračuna HZZO-a. Najveći udio tih troškova čine troškovi liječenja komplikacija bolesti – čak 88 posto, a među njima su najzastupljenije komplikacije na srcu i krvnim žilama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve navedeno stoga, kako je višekratno upozoravao HSDU, ukazuje na potrebu hitnih promjena unutar zdravstvenog sustava koje neće biti usmjerene samo na kratkoročna rješenja nego će omogućiti dugoročno povećanje učinkovitosti i bolje ishode liječenja za oboljele.

Kako se određuje cijena lijeka?

Iz HZZO- a napominju da se procedura postupanja kod referenciranja cijena lijekova ne odnosi samo na inzuline, a postupak javnog nadmetanja cijena lijekova, na koji stižu mnogobrojni prigovori tek je započeo.

Podsjećaju da su obvezni provoditi postupak Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova koji se već nalaze na važećoj osnovnoj i dopunskoj listi lijekova HZZO-a sukladno odredbama i prema predviđenoj proceduri ako se tijekom godine na važećim listama lijekova HZZO-a nađu lijekovi različitih cijena unutar referentnih skupina. Procedura je utvrđena Pravilnikom o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko, a radi se o redovitom postupanju koje HZZO provodi po istom pravilniku od 2013. godine.

''Tijekom postupka, HZZO u definirane skupine i podskupine rasporedi lijekove s liste lijekova i ovisno o tome koji lijek ima pet posto prometa zadnja tri mjeseca, utvrdi se razina cijene lijeka za HZZO. Nakon objave javnog nadmetanja na web stranicama HZZO-a, postupak nije konačan, već na njega postoji mogućnost žalbe i na objavljene cijene Nositelji odobrenja moraju dostaviti svoje očitovanje'', napominju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon dobivenih odluka na uložene žalbe i temeljem dostavljenih očitovanja Nositelja odobrenja o prihvaćanju ili neprihvaćanju referentne cijene za pojedini lijek, HZZO počinje pripremu cjelovitih lista s cijenama lijekova koji se propisuju na recept.

''Lijekovi se razvrstavaju na osnovnu i dopunsku listu lijekova i kao takve ih, tek tada HZZO upućuje Upravnom vijeću HZZO-a na donošenje konačnih odluka o prihvaćanju cijena lijekova - tada se pripremaju prijedlozi za donošenje Odluke o utvrđivanju osnovne liste lijekova i Odluke o utvrđivanju dopunska liste lijekova. Na osnovnu listu lijekova staviti će se lijekovi čija je cijena na razini referentne cijene ili niža, a na dopunsku listu lijekova stavit će se lijekovi čija je razina cijene viša od referentne cijene'', navode dalje.

Niti jedna cijena lijeka, ističe HZZO, ''ne mora biti nužno 'nepromjenjiva' ako za odstupanje od spomenutog Pravilnika postoji neko opravdanje jer se tijekom cijele godine, Nositeljima odobrenja ostavlja mogućnost da predlože, s detaljnim obrazloženjem, višu cijenu lijeka, a za koju svoju suglasnost mora dati ministar nadležan za zdravstvo''.

Postupak javnog nadmetanja cijena lijekova tek je započeo, a cijela procedura uobičajeno svake godine traje nekoliko mjeseci od prve odluke do konačnih cijena u listama lijekova. Drugim riječima, postupci započeti u studenom, obično zbog rokova završavaju krajem veljače.

Do tada bi, nadaju se dijabetičari i njihovi liječnici, možda mogao biti postignut nekakav kompromis. Inače, pacijenti to financijski to neće moći izdržati, a posljedice bolesti mogle bi dodatno nagristi ionako ozbiljno urušen zdravstveni sustav.