''Uvode nam doplatu na ono bez čega ne možemo živjeti''
''Neka mi kažu vrijeme i mjesto - voljna sam im dovesti svojega sina dijabetičara od devet godina pa da njemu kažu koliko zapravo njima vrijedi njegov život!?''
''Nadoplaćujem inzulin 153 kune, a sada će biti 428 kuna ako to
prođe''
''Inzulin nije lijek, niti će ikad biti. Našoj djeci je to
potrebno da bi živjela. Ako nekom medicinske struke to nije jasno
onda stvarno ne znam kud ovo ide''
''Zar su dijabetičari najveće opterećenje za zdravstvo i državu?''
''Počnite još naplaćivati inzulin i možete dijabetičare lagano
ukopati u zemlju. Kako da umirovljenik od 1.400 kuna plati sve
lijekove gotovo 1.000 kuna?''
''Moja djevojčica ima dijabetes, a HZZO joj sada želi
naplatiti život''
- Udar iz HZZO-a na dijabetičare: 'Uvode nam doplatu na ono bez čega ne možemo živjeti'
- 'Mnogi dijabetičari neće imati novca za doplatu na inzuline koji im život znače'
Otac i dijete
''1.180 kuna mirovine, 420 je nadoplata lijekova do sada, budem
li još inzulin plaćala – ne znam kako ću uopće platiti
režije?''
''Zašto se problemi u zdravstvu moraju prelamati na
najranjivijima, kao da su dijabetičari odlučili biti bolesni -
oni bez inzulina ne mogu''
''Ono što je najgore, ispada kao da je inzulin antibiotik ili
tableta protiv glavobolje, a ne nešto o čemu nam ovisi život, dan
za danom. To nije nešto što nam može koristiti ili ne treba, to
je nešto o čemu ovisimo''
Ovo su samo neki od brojnih vapaja dijabetičara i dijabetičarki
te njihovih obitelji koji su odjeknuli u javnosti nakon što smo
pisali o najavi o poskupljenju gotovo svih vrsta inzulina. Alarm
je zazvonio nakon analize HZZO-ova prijedloga za novi postupak
referenciranja cijena lijekova, objavljene na portalu za oboljele
od dijabetesa
NaInzulinu.com, koji je izradio i tablicu u kojoj je
razvrstao lijekove te razlike u cijenama uz upozorenje da je
''ovo samo dio onoga čeka dijabetičare''.
''Prijedlog odluke o uvođenju nadoplate za gotovo sve vrste
inzulina vrlo je neugodno odjeknuo kako među oboljelima, tako i u
medicinskim krugovima. S obzirom na to da u HZZO-u naglašavaju da
se radi samo o prijedlogu odluke, nadam se da predstoji
konstruktivni dijalog relevantnih subjekata uključenih u skrb o
dijabetičkim bolesnicima'', za Vijesti.hr kazala je Lea
Smirčić-Duvnjak, ravnateljica referentnog centra za
dijabetes Vuk Vrhovac.
Lea Smirčić Duvnjak i Tereza Šarić
Iz HZZO-a, međutim, upozoravaju da zasad nema takve odluke. ''Da
bi se nekom lijeku, a ne samo inzulinima 'uvela' doplata, postoji
cijela procedura postupanja. Za inzuline, koji su već na listi
lijekova HZZO-a, Upravno vijeće nije donijelo takvu odluku'',
poručili su za Vijesti.hr iz HZZO-a. Pritom su napomenuli da ako
se neki postupak priprema ili je u tijeku, HZZO ga ne može
komentirati dok nije završen, a važeće cijene lijekova objavljene
su na internetskim stranicama stranicama HZZO-a.
Naime, Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku o početku
provođenja Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova za
osnovnu i dopunsku listu lijekova te o utvrđivanju referentnih
skupina s cijenama lijekova unutar svake referentne skupine i
podskupine, čime je započet postupak utvrđivanja razina cijena
lijekova koje će plaćati HZZO za lijekove koji se propisuju na
recept. Konačna odluka oko dogovorenih cijena između proizvođača
lijekova i HZZO-a bit će poznata tek za tri mjeseca, kada će
postupak utvrđivanja završiti.
Riječ je o redovnom postupku u kojem HZZO radi na tome da kod
proizvođača lijekova postigne što bolju cijenu lijekova, no ako
veledrogerije neće sniziti cijene pacijenti i pacijentice plaćat
će razliku, a to bi moglo otvoriti čitav niz problema.
Mnogi
od dijabetičara, kako i sami upozoravaju, neće imati financijske
mogućnosti plaćati doplatu na inzuline koji im život znače, a
predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU)
Zrinka Mach, kako smo već također pisali,
upozorila je i na opasnost koji prijeti cijelom zdravstvenom
sustavu: ''Ovakvim potezima HZZO će dugotrajno dovesti do
povećanja broja dijabetičkih komplikacija koje su najskuplji
segment u liječenju dijabetesa te dovesti u opasnost cijelo
hrvatsko zdravstvo jer nam već sada prijeti eksplozija u
troškovima liječenja komplikacija''.
Je li Ministarstvo zdravstva razgovaralo o doplaćivanju
inzulina?
"Danas sam pozvao Upravu HZZO-a da vidim o čemu je netko od
njihovih govorio. Dakle, do sada nije bilo o tome razgovara niti
je pripremano na razini Ministarstva", kazao je ministar
zdravstva Milan Kujundžić na skupu u povodu
Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
A dok čekamo detaljnije odgovore na naš upit Ministarstv zdravstva nakon razgovora s HZZO-om, podsjetimo: šećerna bolest je ne samo jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, nego bilježi i stalan porast broja oboljelih. Prema najnovijim podacima HZJZ-a, prošle je godine dijagnosticirana kod 304.408 odraslih osoba čime je broj oboljelih dosegao 9,07 posto odrasle populacije.
Zbrinjavajući su to podaci s obzirom na to da je udio oboljelih prije manje od 10 godina bio 6,69 posto. Procjenjuje se i da je broj oboljelih još i veći jer oko 40 posto oboljelih ne znaju za svoju bolest pa se njihov ukupan broj približava pola milijuna
Šećerna bolest bilježi i stalan trend porasta udjela u ukupnoj
smrtnosti i 2017. godine popela se na 4. mjesto te ima udjel od
4,4 posto i ukupno 2.331 umrlih. Povećanje broja umrlih je
intenzivno u zadnjih pet godina, a samo u odnosu na prošlu godinu
šećerna bolest se popela za jedno mjesto na ljestvici vodećih
uzroka smrti uz povećanje udjela u ukupnoj smrtnosti za 1,34
posto.
Glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih kronične su komplikacije bolesti, koje istovremeno opterećuju kapacitete zdravstvenog sustava i uzrokuju velike troškove. Ukupni trošak liječenja šećerne bolesti doveo je tako do porasta troškova za dvije milijarde kuna u nepunih 10 godina i u 2016. godini iznosi 4,6 milijardi kuna što čini gotovo 20 proračuna HZZO-a. Najveći udio tih troškova čine troškovi liječenja komplikacija bolesti – čak 88 posto, a među njima su najzastupljenije komplikacije na srcu i krvnim žilama.
Sve navedeno stoga, kako je višekratno upozoravao HSDU, ukazuje
na potrebu hitnih promjena unutar zdravstvenog sustava koje neće
biti usmjerene samo na kratkoročna rješenja nego će omogućiti
dugoročno povećanje učinkovitosti i bolje ishode liječenja za
oboljele.
Kako se određuje cijena lijeka?
Iz HZZO- a napominju da se procedura postupanja kod
referenciranja cijena lijekova ne odnosi samo na inzuline, a
postupak javnog nadmetanja cijena lijekova, na koji stižu
mnogobrojni prigovori tek je započeo.
Podsjećaju da su obvezni provoditi postupak Javnog
nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova koji se već nalaze na
važećoj osnovnoj i dopunskoj listi lijekova HZZO-a sukladno
odredbama i prema predviđenoj proceduri ako se tijekom
godine na važećim listama lijekova HZZO-a nađu lijekovi
različitih cijena unutar referentnih
skupina. Procedura je utvrđena Pravilnikom o
mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o
načinu izvješćivanja o cijenama na veliko, a radi se o redovitom
postupanju koje HZZO provodi po istom pravilniku od 2013. godine.
''Tijekom postupka, HZZO u definirane skupine i podskupine rasporedi lijekove s liste lijekova i ovisno o tome koji lijek ima pet posto prometa zadnja tri mjeseca, utvrdi se razina cijene lijeka za HZZO. Nakon objave javnog nadmetanja na web stranicama HZZO-a, postupak nije konačan, već na njega postoji mogućnost žalbe i na objavljene cijene Nositelji odobrenja moraju dostaviti svoje očitovanje'', napominju.
Nakon dobivenih odluka na uložene žalbe i temeljem dostavljenih
očitovanja Nositelja odobrenja o prihvaćanju ili neprihvaćanju
referentne cijene za pojedini lijek, HZZO počinje pripremu
cjelovitih lista s cijenama lijekova koji se propisuju na
recept.
''Lijekovi se razvrstavaju na osnovnu i dopunsku listu lijekova i
kao takve ih, tek tada HZZO upućuje Upravnom vijeću HZZO-a na
donošenje konačnih odluka o prihvaćanju cijena lijekova - tada se
pripremaju prijedlozi za donošenje Odluke o utvrđivanju osnovne
liste lijekova i Odluke o utvrđivanju dopunska liste lijekova. Na
osnovnu listu lijekova staviti će se lijekovi čija je cijena na
razini referentne cijene ili niža, a na dopunsku listu lijekova
stavit će se lijekovi čija je razina cijene viša od referentne
cijene'', navode dalje.
Niti jedna cijena lijeka, ističe HZZO, ''ne mora biti nužno 'nepromjenjiva' ako za odstupanje od spomenutog Pravilnika postoji neko opravdanje jer se tijekom cijele godine, Nositeljima odobrenja ostavlja mogućnost da predlože, s detaljnim obrazloženjem, višu cijenu lijeka, a za koju svoju suglasnost mora dati ministar nadležan za zdravstvo''.
Postupak javnog nadmetanja cijena lijekova tek je započeo, a
cijela procedura uobičajeno svake godine traje nekoliko mjeseci
od prve odluke do konačnih cijena u listama lijekova. Drugim
riječima, postupci započeti u studenom, obično zbog rokova
završavaju krajem veljače.
Do tada bi, nadaju se dijabetičari i njihovi liječnici,
možda mogao biti postignut nekakav kompromis. Inače, pacijenti to
financijski to neće moći izdržati, a posljedice bolesti mogle bi
dodatno nagristi ionako ozbiljno urušen zdravstveni sustav.
