Hrvatska ima razloga za zadovoljstvo na gospodarskom planu, unatoč prognozama za tešku jesen i zimu zbog svjetske krize i rata na istoku Europe.
Na visokom smo drugom mjestu, BDP raste, što daje vjetar u leđa u ovim neizvjesnim vremenima.
BDP u drugom tromjesečju realno je veći za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U posljednje četiri godine strmoglavi pad se dogodio zbog COVID krize, ali je potom vidimo uslijedio i oporavak na koji je usmjerena cijela EU.
Uz BDP, raste nam i bruto dodana vrijednost. I dok nam rast gospodarstva pokazuje vrijednost svega što smo proizveli, svih usluga koje smo naplatili, BDV je konačna vrijednost proizvodnje umanjena za troškove.
Najveći doprinos tako je ostvaren u trgovini i na veliko i na malo. Zatim u prijevozu i skladištenju, a potom i u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane. Dakle turizmu, našoj najrazvijenoj grani, o kojoj proračun itekako ovisi.
Kada je riječ o BDP-u najviše je utjecala povećana osobna potrošnja. Što ne čudi jer cijene su osjetno rasle, mi kupovali manje ili više isto, ali plaćali skuplje. Znamo da nam je inflacija visoka, oko 12 posto. Izvoz roba i usluga druga je stavka.
Najveći utjecaj turizma tek će se vidjeti i to u trećem tromjesečju. Na sličan broj gostiju očekujemo čak 10 milijardi kuna veću zaradu.
kako stojimo među 27 članica Unije? Europski prosjek je četiri posto rasta. Mi smo pri samom vrhu s gotovo osam posto. Najbolja je susjedna Slovenija s 8,3 posto, dok najmanji rast ima daleko razvijenija Njemačka, koja je ujedno ekonomski motor Europe. BDP u drugom tromjesečju u plusu im je tek 1,5 posto.
Ne čudi onda da u hrvatskoj Vladi trljaju ruke, uvjereni da ćemo ovako lakše prebroditi krizu. Realni rast gospodarstva za cijelu ovu godinu trebao bi biti veći od pet posto. Ali opreza nikad dosta jer zbog svjetske krize dogodine bi se mogao prepoloviti.
