Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Da nije riječ o iznenađujućim rezultatima govori nam Luka Brkić, profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
"Ovo je razdoblje u kojem ulazi vrhunac turističke sezone, a turistička sezona je po svim parametrima i podacima uspješnija čak od 2019. godine. Iako te financijske rezultate treba staviti u kontekst inflacije. Jasno je onda da su drugačije osnovice za izračune pa su i rezultati drugačiji. Ne treba se tome iščuđavati. To je nešto što se dalo očekivati pod pretpostavkom da turistička sezona bude barem približna onoj 2019. godine, ali očito je prema prvim podacima da će je i premašiti", rekao je Brkić.
No, s obzirom na to da je riječ o kvartalnom pokazatelju, ističe Brkić, valja vidjeti što će biti na godišnjoj razini s ukupnim rastom.
"Vjerojatno će biti rast jer svi pokazatelji govore da bi tome trebalo biti tako te da još nećemo ući u recesiju. Pitanje je hoćemo li uopće ući. U ovom trenutku nitko ozbiljan ne može ozbiljno o tome suditi s obzirom na sve neizvjesnoti koje nas potencijalno očekuju na jesen i zimu. Vezano za rat u Ukrajini, energetsku krizu i naravno godišnje doba koje nam predstoji. To bi moglo, ako se nastavi, smanjiti stope rasta i potencijalne stope rasta. Poglavito u 2023. godini, ako se ovo ludilo s ratom i geopolitičkim preslagivanjima nastavi", kazao je Brkić.
Hrvatsko gospodarstvo uvelike je ovisno o turizmu. Ima to svojih prednosti i mana. Potvrđuje nam to i profesor Brkić.
"Koliko god Hrvatska ima prednosti u turizmu i svaki razuman čovjek bi rekao da moramo razvijati turističku djelatnost, ono što nije dobro jest to što je takva djelatnost prilično fragilna. Ovisi o vremenskim uvjetima, političkim događanjima, geopolitičkim preslagivanjima… Znate kako se kaže, samo jedna petarda da pukne u blizini već vam stvara probleme ako vas se percipira kao nesigurnu zemlju ili zemlju u blizini kriznih područja. A cijelo područje Zapadnog Balkana nije tako stabilno, a ni rat u Ukrajini nije tako daleko od nas", dodaje Brkić.
Ističe i činjenicu da turizam u strukturi našeg BDP-a predstavlja veliki dio, puno više nego li je to slučaj u "turistički jačim" zemljama. U Hrvatskoj je ta brojka dvznamenkasta, a u Španjolskoj i Austriji ne prelazi pet posto, objašnjava profesor s Fakulteta političkih znanosti.
"To je ono što nije dobro. Sve ovo drugo ostaje prilino marginalno s malim oscilacijama na plusu ili minusu jer hrvatska struktura gospodarstva ne proživljava reformske zahvate i politike godinama. Usudio bih se reći desetljećima. Značajnije stope rasta, po mom sudu, nećemo moći postići ni u stabilnijim i mirnijim uvjetima, s manje rizika nego što je to danas ako ne napravimo radikalnije reformske zahvate. O njima se relativno puno priča. Od trenutka do trenutka, ali se ne događaju", rezolutan je Brkić
Objašnjava i zašto se reforme koje spominje ne događaju.
"Po mom skromnom sudu kad je riječ o reformama te dubine i širine riječ je o reformama koje bi izvršile preraspodjelu moći u društvu, interesa i lobija. Zato se puno više o tome priča nego što se radi. Neovisno o tome koja je stranka na vlasti. Po mom sudu, ne radi se jer nema političke hrabrosti i mudrosti, dalekovidnosti da se naprave rezovi za boljitak društva u cjelini, gospodarstva i razine blagostanja svakoga od nas", zaključio je Luka Brkić.
