Stalna poskupljenja, rast inflacije i crne prognoze nagnali su Hrvate da nagomilaju još novca za crne dane na svojim računima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj listopada su ukupni depoziti u bankama dosegnuli 361,7 milijardi kuna, odnosno 32,3 milijarde više nego potkraj 2020.
Godišnja promjena bilježi dvoznamenkasti rast već treći mjesec zaredom, a najveći je doprinos došao od depozitnog novca, koji je premašio 149,2 milijarde kuna, odnosno 41,3 posto ukupnih depozita, piše Novi list.
Niske kamate omogućile štednju
"U odnosu na kraj prosinca 2020. depozitni novac viši je za gotovo 23 milijarde kuna ili 18,2 posto, dok je na godišnjoj razini ova kategorija depozita viša za 29 milijardi kuna ili 24,1 posto, najviše od prosinca 2018. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013., a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate. U takvim uvjetima komitenti banaka raspoloživa sredstva uglavnom usmjeravaju u depozitni novac, odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev", pojašnjavaju analitičari Raiffeisen banke.
I tvrtke značajno depozitirale
U ukupnim depozitima, poduzeća su deponirala 96,4 milijarde kuna, odnosno 13,9 milijardi više nego 2020. Od tog iznosa 59,8 milijardi su likvidna sredstva na žiro računima tvrtki. Devizni depozitni su iznosili 31,8 milijardi kuna, odnosno 9,5 posto više nego prošle.
Depoziti kućanstava su potkraj listopada iznosili 242,2 milijarde kuna, što je porast za 20,7 milijard ili 9,4 posto u odnosu na lani. Na tekućim i žiro računima građani drže 76 milijardi kuna, odnosno 15,4 milijarde više nego u 2020. Devizni depoziti su dosegli 145,6 milijardi, a štedni i oročeni 20,6 milijardi kuna.
