U drugom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo raslo je za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2018., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) prve procjene.
Značajno je to usporavanje rasta u odnosu na prvo tromjesečje ove godine kad je stopa rasta bila 3,9 posto u odnosu na isti period lani. Hrvatski BDP je u drugom kvartala rastao za tek 0,2 posto u odnosno na prvi kvartal.
Podaci pokazuju da slabe stope potrošnje izvoza, brutto investicija, a izvoz je također dao negativan prilog rastu BDP-a. To ne iznenađuje s jedne strane jer gospodarstvo usporava i na najvažnijim izvoznim tržištima za Hrvatsku - Italiji i Njemačkoj.
Premijer Andrej Plenković je podatak o rastu hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju za 2,4 posto ocijenio dobrom i pozitivnom viješću, istaknuvši da Vlada radi sve da ojača otpornost hrvatskog gospodarstva na eventualnu novu recesiju.
"To znači da smo na razini prvih šest mjeseci na 3,15 posto rasta, što mislim da je u potpunosti u skladu s ljetnim projekcijama rasta koje je predstavila Europska komisija prije nekoliko tjedana. To je još uvijek iznad prosjeka rasta koji smo mi sami u svojim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike predvidjeli", rekao je Plenković u izjavi novinarima u Osijeku.
Europska komisija projicira stopu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a od 3,1 posto, a Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022. predviđa stopu rasta od 2,8 posto.
Plenković je konstatirao da je dobro što se iz danas objavljenih podataka o BDP-u u drugom tromjesečju vidi veliki porast bruto investicija u fiksni kapital, da je porastao uvoz, a s obzirom na visoku bazu, nešto manje izvoz, te poručio da treba poraditi na industrijskoj proizvodnji.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital. Te su investicije porasle za 8,2 posto, što je ipak sporije nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 11,5 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo raste već 20 kvartala zaredom, dakle bilježimo kontinuirani rast, što je pozitivno i dobro", ocijenio je Plenković.
Ponovio je da je u mandatu njegove Vlade prosječna plaća porasla za 800 kuna, da je prosječna plaća u gradu Zagrebu oko 1.000 eura, da su indeksacijom mirovine u mandatu Vlade porasle za više od 12 posto, kao i da raste broj osiguranika, a Vlada je proračunskom disciplinom ostvarila višak dva godine zaredom, unatoč neplaniranim isplatama državnih jamstava u visini od 4,5 milijarde kuna za brodogradilište Uljanik.
"Kao Vlada radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva", rekao je Plenković, odgovarajući time na upit novinarke što je Vlada učinila kako bi Hrvatska spremno dočekala svjetsku recesiju koju najavljuju ekonomisti.
No, napomenuo je i da se moraju pratiti ekonomska kretanja u zemljama s kojima Hrvatska ima visoki stupanj trgovinske razmjene.
Također, istaknuo je i da je rast hrvatskog gospodarstva u u drugom kvartalu mnogo je veći nego prosjek EU-a.
Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini. Na kvartalnoj je razini, pak, rast hrvatskog i gospodarstva Europske unije bio isti, 0,2 posto.
