U Čerkezovcu nedaleko od Dvora na Uni mogao bi završiti radioaktivni otpad jer, kako doznaje RTL-ov istraživački magazin Potraga, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) predaje tamošnju vojarnu Ministarstvu zaštite okoliša, kako bi se tamo uspostavio Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Krškog.
Prebacivanje odgovornosti
Ministri danima izbjegavaju jasno odgovoriti stiže li tamo otpad iz slovensko-hrvatske nuklearke ili ne. Ministar obrane Damir Krstičević sve je prebacio na ministra državne imovine Gorana Marića.
"Ono što za nas hrvatsku vojsku nije bitno, nije perspektivno, mi je prebacujemo Ministarstvu državne imovine. Tako je konkretno za ovu vojarnu, ona nije perspektivna i mi je prebacujemo Ministarstvu državne imovine", rekao je ministar Krstičević, ali Ministarstvo državne imovine to je odbacilo.
Ministar zaštite okoliša i energetike (MZOIP) Tomislav Ćorić pak neizravno priznaje da je ta lokacija namijenjena upravo za to.
"Naši pregovori sa slovenskom stranom na razini međudržavnog povjerenstva traju i ti razgovori će se nastaviti u drugoj polovici ove godine, međutim Republika Hrvatska mora biti spremna i za alternativni scenarij", ističe ministar Ćorić.
Kostajnica se protivi otpadu
Reporter RTL-a Ivan Žada u Hrvatskoj Kostajnici je upitao stanovnike žele li radioaktivni otpad u Čerkezovcu.
"Stanovnici su ušli u svojevrsnu apatiju, posljednjih 18 godina traže i upozoravaju odgovore, ali slučajno ili ne, prije mjesec i pol dana općina Dvor dobila je dopis Fonda za financiranje i zbrinjavanje otpada Nuklearne elektrane Krško, gdje nude udrugama i subjektima s područja Dvora donaciju, odnosno, sponzora. Očito, građane žele privoliti da pristanu na plan da nuklearni otpad dođe ovdje. Kostajnica zapravo umire, danas ima 700 stanovnika u odnosu na 3000 s posljednjeg popisa stanovništa", govori Ivan Žada, a nadovezao se na ovu temu i načelnik Dvora na Uni Nikola Arbutina:
"Nemamo informaciju da je Ministarstvo obrane dalo na korištenje Ministarstvu zaštite okoliša i energetike vojarnu. Nemamo službene informacije o tome što se događa. Što se događa po pitanju zakona i na samoj lokaciji Čerkezovac."
VEZANA VIJEST
Ni stanovnici nisu sretni, smatraju da to nije dobro za njih i voljeli bi da im se otpad ne dovodi jer bi moglo otjerati ono malo ljudi što je preostalo. Konkretnije je o tome progovorio Daniel Pavlić iz udruge Ekološka kulturna scena, koji se ovim problemom bavi 18 godina.
"Sporno u cijeloj ovoj priči jest što se u početku spominjalo sedam lokacija, koje su na neki način stručno odabrane, da bi preostale samo četiri lokacije i na kraju od njih je Trgovska Gora ostala jedina lokacija. Znači, nju nitko nije mogao politički obraniti. Ona je potpuno suprotna od one koja se sad spominje. U fazi smo prikupljanja podataka jer želimo podići tužbu pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu jer smo uočili cijeli niz nepravilnosti i netransparentnosti kako bismo opisali kršenje demokracije i nemogućnost sudjelovanja javnosti u donošenju ovakve odluke", kazao je Pavlić.
