Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac jučer je podignuo mnogo obrva i izazvao čuđenje u hrvatskoj javnosti. Naime, Pupovac je izjavio kako 'nije prirodno da predstavnika nacionalnih manjina nema u Hrvatskim šumama, HEP-u ili u nacionalnim parkovima'. Danas je objasnio tu izjavu.
Kaže da se ne radi o nacionalnim kvotama koje traži u ime srpske nacionalne manjine.
'One bi opteretile pregovore i opteretile proces sudjelovanja manjina u državnim inistitucijama ili javnoj upravi. Riječ je o tome da se ljude prestane tretirati kao da ne žive tamo, da ih se uključi što se tiče budućnosti. Nije prirodno da na području nacionalnih parkova jednog naroda nema iako tamo žive.
Neki su po nacionalnom ključu ostajali bez posla i stanova i nije nikome smetalo. Mi želimo reći da nacionalni kriterij ne treba biti prepreka za zapošljavanje, a neki su to obrnuli. Riječ je o tome da nacionalni kriterij ne smije više biti prisutan i da treba biti otvorenosti za sve ljude, u skladu s profesionalnim karakteristikama', rekao je Pupovac za N1.
Tvrdi kako ljudi iz nacionalnih manjina nema u HEP-u ili nacionalnim parkovima
'Možda na najnižoj razini. Uzmimo Vode. Zar je normalno da 20 godina nakon rata sredine koje su imale vodovod od sedamdesetih sad imaju infrastrukturu vodovoda, a kroz njih voda ne teče. Smiljčić kod Benkovca ima vodu, ali u Islamu Grčkom voda ne teče. Islam Latinski ima vodu koja teče kroz isti vodovod. Je li to normalno ili je to diskriminacija?, zapitao se Pupovac.
Predsjednik SDSS-a kaže kako žele participirati u rješavanju navedenih problema te da se ne radi o stranačkim zahtjevima.
'Nismo još došli do tih tema kako ih rješavati. Došli smo do toga da ih se treba uzeti u program vlade. Oni razumiju da to treba riješiti. Želimo participirati u rješavanju tih problema. Ne radi se o stranačkim zahtjevima nego o tome da postoje mehanizmi kako riješiti vodovod, struju, puteve, politiku zapošljavanja. Zar je normalno da na područjima Banije, Like, Korduna ili Gorskog kotara da se mi borimo za opstanak svake male pilane? Je li normalnije da ljudi s tih područja sudjeluju u donošenju odluka? To tražimo', objasnio je Pupovac.
'Ne želimo biti diskriminirani'
Na pitanje bi li takva kvota ili ulazak nacionalnih manjina bio protivan javnom natječaju kojim se biraju čelni ljudi javnih tvrtki, Pupovac odgovara:
'Ljudi se brinu za neovisnost u takvom slučaju, a kad je neovisnost Ustavnog suda ili medija u pitanju onda ima malo glasova. Ako će se neovisnost zaštititi samo kad je posrijedi to da se poštuje politka zapošljavanja pripadnika manjina onda to nije najbolje razumiijevanje neovisnosti nego cinično razumijevanje neovisnosti. Postoji članak zakona koji kaže da pripadnici manjina pri zapošljavanju trebaju biti zastupljeni u skladu sa zastupljenošću na području gdje žive. Ne tražimo privilegije, ali ne želimo biti diskriminirani.'
Kao što sudjelujemo u parlamentu i Vladi nije li prirodno da se to spusti na nižu razinu. Nije li prirodno da manjine budu pripadnici policije npr. u Donjem Lapcu. I tako je u nizu drugih slučajeva. Zar se to ne može promijeniti ili mi nemamo povjerenja u te ljude i onaj tko je jači može imati, a slabiji ne može imati', kaže Pupovac.
Prokomentirao je i dvojezičnost u Vukovaru, za koju neki tvrde kako u ovom trenutku nije primjerena.
'Moramo razgovarati o jednom i drugom problemu. Razgovaramo o dvojezičnosti u Vukovaru. Mi ne prihvaćamo da nije vrijeme za dvojezičnost. Postoje ljudi koji kažu da nije vrijeme i bune se protiv participacije manjina u javnim službama. Mi ćemo se potruditi da takvo stanje svijesti oslabi. Da ćirilične ploče ne moraju vrijeđati osjećaje obitelji stradalih. Kao što pripadnici hrvatskog naroda mogu pokazati poštivanje prema elementima identiteta Srba u Hrvatskoj. To treba razlučiti. Ako tako pristupamo stvari, doći ćemo do rješenja', zaključio je Pupovac.
