Spajanje specijalne i interventne policije – koje bi moglo zaživjeti početkom sljedeće godine, kada se očekuje i reorganizacija cijeloga MUP-a – mjesecima je jedna od glavnih tema unutar MUP-a s mnoštvom pobornika, ali i oponenata, piše u utorak Večernji list.
I dok čelnici MUP-a tvrde da će se spajanjem dvije policijske jedinice, čiji bi djelatnici bili raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz Domovinskog rata, pridonijeti povećanju operativne sposobnosti, jačanje kapaciteta i sposobnosti za “prvi odgovor“u slučaju terorističkog napada te racionalizaciju rukovodećeg kadra, protivnici su uvjereni da se ovime neće promijeniti ništa.
"Uštede će prije svega biti u smanjenju rukovodećeg kadra. Bit će pet zapovjednika manje jer u Splitu, Osijeku i Rijeci više neće biti zapovjednika i specijalne i interventne policije. A pod ATJ Lučko će potpasti zrakoplovna jedinica te ronilački centar na Malom Lošinju.
Ta će jedinica biti ono što i treba biti, elita, zadužena za posebne zadaće i situacije najvišeg rizika", objašnjava zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije Alen Klabot, ujedno voditelj radne skupine koja radi na spajanju specijalne i interventne policije.
Osim spajanja specijalne i interventne policije, nova će reorganizacija MUP-a donijeti i ukidanje nekih policijskih postaja koje će – poput onih u Bujama, Buzetu, Čabru i Čepinu – postati ispostave, što će u konačnici također dovesti do smanjenja rukovodećeg kadra.
Male policijske uprave, kao što su na primjer požeško-slavonska ili virovitičko-podravska, a u kojima je manje ljudi, ali i kriminaliteta na području koje pokrivaju nego u, primjerice, postaji na zagrebačkoj Trešnjevci, neće se dirati, donosi Večernji list.
