Koronavirus se, unatoč epidemiološkim mjerama i cijepljenju, i dalje širi svijetom. Velika Britanija, Portugal, Njemačka samo su neke od više od 100 zemalja koje u posljednje vrijeme bilježe rapidan porast broja novih slučajeva zaraze. Krivac za to je novi soj koronavirusa, koji je Svjetska zdravstvena organizacija nedavno preimenovala iz "indijskog“ u "delta“.
Ovaj soj se pojavio ove zime i stručnjaci su odmah krenuli u njegovo proučavanje. Utvrdili su da se mnogo brže širi od ostalih varijanti, što predstavlja novi problem u globalnoj borbi protiv pandemije. Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je da je delta varijanta (B.1.617.2) od 40 do 60 posto zaraznija od alfa (B.1.1.7) varijante virusa.
Istražena je i učinkovitost postojećih cjepiva te se pokazalo da ono djeluje u 90 posto slučajeva. No, imunolog Zlatko Trobonjača je prije nekoliko dana pojasnio da su takvi rezultati postignuti samo ako su osobe cijepljene s obje doze.
"Imunoinvazivan je, tj. 'izbjegava' imunost koju dobijemo preboljenjem ili cijepljenjem Pfizerom ili Modernom, osobito ako se cijepimo samo jednom dozom cjepiva. To znači da bi dvije trećine ljudi, ako se cijepe samo jednom dozom, za dva do tri tjedna mogli oboljeti simptomatski. No samo 10 posto ljudi koji su cijepljeni objema dozama mogu se zaraziti delta sojem", rekao je Trobonjača.
Preciznije brojke dali su iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. "Nedavno je objavljeno istraživanje britanskih znanstvenika koje je pokazalo da nakon prve doze učinkovitost sprječavanja simptomatske COVID-19 bolesti je oko 30-35 posto za AstraZeneca i Pfizer cjepivo, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90 posto, a AZ 70 posto. Važno je istaknuti kako Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96 posto u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92 posto", otkrila je epidemiologinja Zvjezdana Lovrić Makarić.
Drugačija klinička slika
Delta soj ima još specifičnosti koje je za Net.hr otkrio pulmolog Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća KBC-a Zagreb, Saša Srića.
"Klinički se malo drugačije prezentira. To su sve virusi koji osim drugih sustava napadaju respiratorni sustav, ali ima možda malo drugačiju kliničku sliku u smislu da se može prikazati začepljenim nosom ili curenjem iz nosa, povišenom tjelesnom temperaturom i glavoboljom, što ga na neki način razlikuje u odnosu na ostale sojeve, ali najčešće komplikacije, kao i kod svih ostalih sojeva su upale pluća, koje najčešće i dovode pacijente na hospitalizaciju", rekao je Srića.
Širenje delta soja po svijetu, poklapa se s pogledom prema sljedećim mjesecima. Strani, ali i domaći epidemiolozi strahuju od pojave četvrtog vala zaraze s dolaskom hladnijeg vremena. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić upozorila je da bi delta soj "za mjesec-dva mogao preuzeti vodstvo u Europi i da će se širiti među necijepljenima i rizičnom populacijom što će rezultirati velikim brojem hospitaliziranih i umrlih."
'Četvrti val će se svakako dogoditi'
U Hrvatskoj je do prošloga petka, prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslava Capaka, delta soj detektiran u 23 slučaja. Srića kaže da je pitanje trenutka kad će se on u većem obujmu pojaviti kod nas, ali teško mu je prognozirati koliko bi žestok mogao biti novi val zaraze.
"Četvrti val će se svakako dogoditi, ali je pitanje u kojoj mjeri. To će ovisiti o tome hoćemo li procijepiti dovoljan broj populacije, što je više od 50 posto s obje doze, a više od 60 posto prvom dozom, te o epidemiološkim mjerama kojih su se ljudi počeli prestajati pridržavati. Nadam se da drugi i treći val neće uspjeti dosegnuti, jer je tada bilo vrlo teško, radili smo u teškim uvjetima, ogroman posao", poručio je Srića.
Ponovio je da cjepiva, naročito Pfizera i AstraZenece, štite u velikoj mjeri od težih oblika covida-19 te istaknuo da bi zbog neprocijepljenosti, najesen najviše mogli stradati mladi. Odbacio je teze da su nova cjepiva prebrzo razvijena te da utječu na gene. Pozdravio je i uvođenje covid-potvrda, jer smatra da se Hrvatska, unatoč prijetnji novog vala zaraze, ipak treba otvoriti.
"Vrijeme je da se počnemo lagano otvarati, ali osoba mora biti cijepljena s dvije doze cjepiva ili imati negativan test. Koliko je to rizično, najbolje pokazuje primjer Portugala. Imali su tešku situaciju, morali su se zatvoriti, imali su lockdown. Uspjeli su se izvući i ponovno se otvoriti radi turizma i nažalost su nastradali u toj priči. Moramo biti oprezni. Naravno da je turizam bitan, ali zdravlje je broj jedan i mora biti najbitnije. Prema tome, sva moguća okupljanja, neovisno o broju ljudi, bi morala biti s predočenjem potvrde o preboljenoj bolesti, negativnom brisu ili procijepljenosti s dvije doze bilo kojeg cjepiva i uz poštivanje mjera", rekao je pulmolog.
Dok je virusa bit će i pandemije
No, dok je virusa bit će i pandemije. Osim nekoliko sojeva nazvanih prema grčkom alfabetu ili državi u kojoj su prvi put sekvencionirani, poput češkog, brazilskog ili njujorškog, molekularni biolog Oliver Vugrek upozorio je da "vidimo šest varijacija u genomu koji još u svijetu nisu zabilježeni i 13 koje nisu zabilježeni u Europi", što znači da virus intenzivno mutira.
"Alfa i delta varijanta spadaju u tzv. varijante od značaja. Radi se o varijantama za koje postoje jasni dokazi da mutacije u njima imaju značajan utjecaj na prijenos, težinu bolesti i/ili imuni odgovor te će vjerojatno imati utjecaj na epidemiološku situaciju u zahvaćenim zemljama", pojasnila je epidemiologinja Makarić.
A mutacije znače i prilagodbu virusa na nove okolnosti, poput procijepljenosti, ojačanog imuniteta, veće temperature zraka, s ciljem da preživi unutar populacije. Pulmolog Srića nije htio prognozirati koliko će dugo još novi koronavirus mutirati i koliko bi različitih varijanti mogao stvoriti, jer je, u principu, to nemoguće utvrditi.
"Iako većina mutacija neće značajno utjecati na karakteristike virusa, neke mutacije ili kombinacije promjena na virusu mogu dovesti do izmjene nekih njegovih karakteristika, koje omogućavaju veću prenosivost ili veći utjecaj, tako da su nove mutacije moguće", ističe Makarić.
"Smatrali smo da će mutirati i da će ići prema blažem obliku. U nekim segmentima je otišao prema blažem, a u nekima i prema težem obliku. Virusu je cilj i način da se zadrži u populaciji – da preživi. Nama je cilj da se virusa riješimo. U kojem će to smjeru ići, ne možemo govoriti, ali upravo nam je procijepljenost ipak garancija da ćemo što prije uspjeti pobijediti pandemiju. U ovom trenutku ne možemo govoriti o pobjedi nad pandemijom, ali možemo govoriti o dobroj epidemiološkoj slici, koja se u trenutku može pokvariti", zaključuje Srića uz apel koji se ovih dana vrlo često čuje – cijepite se svi!
