Iseljavanje kakvo je doživjela Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju uzrokovano je ponajprije ekonomskim razlozima, a tek onda stanjem u društvu. To pokazuju rezultati istraživanja "Gore je bolje?", koje je provela skupina domaćih znanstvenika na čijem je čelu Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Istraživanje je obuhvatilo 1126 ljudi koji su u proteklih šest godina otišli u različite zemlje. U istraživanju, koje će biti predstavljeno sutra u Osijeku, dvije trećine ispitanih je navelo kako je iz zemlje otišlo zbog ekonomskih, razloga, a ostatak zbog političke situacije, piše Jutarnji.
"Psihološki gledano, nepovoljna ekonomska situacija uparena s percepcijom o općoj korumpiranosti društva stvara toksičnu kombinaciju zbog koje mnogi ljudi percipiraju iseljavanje kao jedini mogući način poboljšanja svojih života. Iseljenicima koji su se odselili iz Hrvatske tijekom posljednjeg iseljeničkog vala je dobro i na poslu i u privatnom životu. Osim očekivane razlike u primanjima, iznenađujuće su zadovoljni kvalitetom poslova koje obavljaju u inozemstvu", rekao je profesor Galić.
Dosad nije bilo istraživanja o gorućem problemu
Zbog niza metodoloških problema ne zna se točan broj ljudi koji je iselio iz Hrvatske. Procjene variraju od 150.000, što su podaci Državnog zavoda za statistiku, pa do čak 300.000 ljudi, što je brojka koju iznose mediji. Iako je iseljavanje, napose iz istočnih krajeva zemlje, gorući problem društva, o tome nema znanstvenih istraživanja.
"S obzirom na trenutačne projekcije Svjetske banke, prema kojima će Hrvatska 2050. imati samo 3,365 milijuna stanovnika, čak 22,6 posto manje nego 1990. godine, poticanje povratka nedavno iseljenih, kao i sprečavanje daljnjeg iseljavanja, trebalo bi predstavljati ključni nacionalni prioritet", upozorio je Galić.
U njegovu istraživanju gotovo tri četvrtine ispitanih su osobe do 40 godina starosti. Ukupno je bilo ispitano 58 posto žena i 66 posto visokoobrazovanih, što je potpuno drugačiji profil ljudi od ranijeg vala iseljenika kojeg su uglavnom činili slabije obrazovani i sredovječni muškarci.
U istraživanju je 65,3 posto ispitanika kao glavne razloge iseljavanja iz Hrvatske navodi financijsku situaciju, 53,2 posto rasprostranjenost korupcije, 30,2 posto osjećaj netrpeljivosti, 25,9 posto državne institucije, 25,7 posto nekvalitetne životne uvjete, a 23,8 posto (ne)kvalitetu ponuđenih poslova. Čak 57,4 posto ispitanika kaže da im je mnogo bolje nakon selidbe u inozemstvo, a 31,5 posto smatra da im je nešto bolje. Samo 1,4 posto anketiranih kaže da im je puno gore nego u domovini.
Zadovoljniji u inozemstvu, iako rade iste poslove
"Općenito, sudionici istraživanja kažu da su puno zadovoljniji svojim životom sada nego prije preseljenja. Pritom navode da im je, u odnosu na život u Hrvatskoj, najviše porastao optimizam u pogledu budućnosti vlastite djece i unuka. Naše analize pokazuju da novi iseljenici imaju bolje radne uvjete nego na poslovima na kojima su radili u Hrvatskoj: u usporedbi s prosjekom hrvatskih radnika, kažu da rjeđe rade teške fizičke poslove te rjeđe rade vikendom ili doživljavaju stres na radnome mjestu. Također, zadovoljniji su svojim plaćama i sigurnošću radnog mjesta od prosjeka hrvatskih građana", rekao je Galić.
Istraživanje daje drugačiji kontekst tezi da visokoobrazovani Hrvati u inozemstvu rade najjednostavnije poslove. Naime, točno je da se njih više od 40 posto prekvalificiralo, ali je zato više od polovine ispotanih iste jednostavne poslove radilo i u Hrvatskoj. No, tvrde kako imaju plaću od koje mogu živjeti i uskladiti obiteljski i poslovni život, jer ne rade često vikendom. Čak 18,4 posto iseljenih odbilo je bilo kakvu pomisao da se vrati natrag u Hrvatsku, dok ostali kažu da postoji mogućnost ako se dogode određene promjene.
"Kao temeljne promjene ističu priliku da u Hrvatskoj ostvaruju prihode koji omogućuju pristojan život, povećanje kvalitete ponuđenih poslova i smanjenje rasprostranjenosti korupcije u društvu. Dok je visina plaća u znatnoj mjeri određena razinom ekonomskog razvoja, kvalitetu ponuđenih poslova i rasprostranjenost korupcije moguće je mijenjati odmah", rekao je profesor Galić.
