Četiri izgubljena života, na stotine ozlijeđenih diljem Hrvatske, od Zagorja i Slavonije do Kvarnera i Istre, strahovito visoka materijalna šteta – samo je kratki rezime svega onoga što se u srpnju događalo kada je Hrvatsku poharala prva velika i snažna ljetna oluja.
U kovitlacu vremenskih neprilika koje su zahvatile ovo područje iznimno je stradao i bogati šumski i vegetacijski svijet; mnogi parkovi i zelene površine, još su uvijek i zone zabrane hodanja za ljude, zbog opasnosti od lomova grana te pada stabala. A kolovoz pred nama, najavljuju meteorolozi, bit će ispunjen s još više oluja sa snažnim vjetrom i tučom - kažu u tvrtki Arboring iz Jastrebarskog.
'I uklanjanje porušenih stabala je rizično'
Vlasnik te tvrtke i prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak savjetuje što bi trebalo učiniti da se smanji rizik od katastrofalnih posljedica oluja.
"Stabla koja su se izvalila iz korijena ili na kojima su odlomljene velike grane u krošnji predstavljaju u velikoj mjeri evidentiranu štetu koja je u fazi sanacije. Međutim, potrebno je naglasiti da postoji čitav niz oštećenja na stablima koje je potrebno evidentirati i ovisno o njihovoj izraženosti, pratiti u narednom periodu kako bismo izbjegli daljnje neželjene posljedice. I samo uklanjanje porušenih stabala rizičan je posao te ga trebaju obavljati ljudi koji imaju dovoljno znanja kako bi se čim više umanjile sekundarne lakše ili teže ozljede koje se mogu dogoditi prilikom rada na taj način", napominje Poštenjak, dodajući da je puno štete bilo uslijed rušenja nekih stabala jer ista nisu adekvatno i pravovremeno održavana.
Pravovremeno i primjereno održavanje - kontrola, tretiranje i orezivanje stabala, kaže on, uvelike pomaže stablima da budu otpornija na negativne čimbenike, uključujući i izrazito jake udare vjetrova.
"Treba uzeti u obzir da se osim kvalitetnog održavanja pažnja treba posvetiti i selekciji vrsta koja genetski razvijaju mehaničke karakteristike drvnog tkiva koje ih čine manje podložnim lomovima kao i karakteristike koje čine drvno tkivo podložnijim truležnim procesima s brzom progresijom. Ako se vodimo tim principima možemo očekivati da i uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta imamo manje posljedice nevremena", ističe Poštenjak.
Oprezno i s orezivanjem stabala
Sve se, dodaje, svodi na kvalitetno upravljanje i kontrolu nakon sanacije štete.
U prvom redu, on savjetuje da se prate i na vrijeme saniraju eventualne negativne pojave, koje se mogu pojaviti kao posljedica oštećenja. Također kaže kako možemo očekivati da će se stabla oporaviti i da na njima neće biti dugoročno većih problema.
"Međutim, ako se orezivanje i sanacija stabla ne napravi na vrijeme, kohabitantni organizmi će iskoristiti novonastale prilike i kolonizirati oštećena stabla. Ta mjesta kolonizacije u budućnosti mogu postati kritične točke na stablima koje mogu biti kompleksne za sanaciju tako da je bolje sada manjim zahvatima postupno krenuti u oporavak stabla. Dakle potrebno je sada napraviti kvalitetne kontrole stanja pojedinačnih stabala i oporavak stabala bazirati na navedenim nalazima", tvrdi ovaj stručnjak upozoravajući da svako orezivanje stabla, potaknuto lomovima ili redovnom njegom, predstavlja oštećenje koje stablo mora sanirati kako ne bi došlo do propadanja kompletnog stabla.
POGLEDAJTE VIDEO: Stoljetna stabla očupana u nekoliko sekundi, vatrogasci ne stignu predahnuti
Kako je stari hrast u Našicama odolio oluji?
Poštenjak ima savjete i za građane koji imaju stabla u svojim vrtovima, dvorištima ili oko kuća.
"Odmah treba istaknuti da ako to nije jedina realna mogućnost, treba izbjegavati preventivno uklanjanje stabala i preventivne zahvate ovršavanja (uklanjanje kompletne lisne mase na stablima). Preporuka je da stabla pregledaju specijalno educirani stručnjaci čiji je zadatak prosudba rizika od lomova stabala ili njihovih dijelova. Vizualnim pregledom stručna osoba može utvrditi i eventualne simptome koji ne moraju biti očiti te će savjetovati na koji način dalje postupiti sa stablom. Primarno se to odnosi na mogućnosti rehabilitacije stabla, ali i isplativost dugoročnog zadržavanja stabla te zahvata sanacije i procjene količine potrebnog daljnjeg ulaganja u periodu oporavka. Prilikom donošenja odluke o uklanjanju stabla svakako treba razmisliti o utjecaju to jest gubitku koristi koje to stablo daje u njegov neposredan okoliš i sve direktne i indirektne negativne posljedice koje takav zahvat može prouzročiti", kaže.
Naveo je i jedan konkretan primjer.
"Stara stabla postaju sinonim za opasnost u prostoru, što je netočna konstatacija koja se očituje u primjeru starog hrasta ispod dvorca Pejačević u Našicama. Na tom stablu je polomljena grana promjera 10 centimetara, a pokraj samog stabala izlamana su mlada stabla borova i jasena. To nam govori da stara stabla imaju mehanizme kada rastu na osami da se prilagode razornim olujama", kazao je Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće.
Stari hrast u Našicama, koji raste na osami, prilagodio se razornim olujama
