Sendviči prve dame dr. Sanje Musić Milanović su posljednjih dana bili glavna tema razgovora. Riječ je o sendvičima za koje ona osobno nije pisala nego je riječ o sendvičima koje školarcima predlažu liječnici iz HZJZ-a kroz projekt "Živjeti zdravo". Na čelu projekta se nalazi prva dama.
Podsjetimo, riječ je o 10 sendviča za koje je preporučen integralni kruh, pureća salama, tunjevina, slanutak, zrnati sir... Inače, hrvatska djeca su među najdebljima u Europi, a statistika kaže da čak 80 posto djece u Hrvatskoj ne jede povrće, 66 posto ih ne jede voće te radije posežu za buhtlama, pizzom i čokoladom. Cilj programa je pokazati djeci da se može jesti zdravo i ukusno.
Na tu temu je u RTL Direktu govorila Sanja Musić Milanović koja kaže kako bi voljela da je upravo ona smislila recepte za te sendviče jer su "jako dobri". Istaknula je da se ona kao liječnica i znanstvenica bavi istraživanjem odrednica prekomjerne težine te da je za hranu i prehranu potrebna kompetencija koju liječnici nemaju u toj mjeri.
'INTEGRALNI, TORTILJA, PROTEINSKI': Sanja Musić Milanović učenicima predlaže 10 vrsta sendviča kao obrok u školi
Oduševio je sendvič s kajganom
"Ja sam probala s kajganom, oduševio me. Pitala sam se zašto to nikad nisam napravila. To je visokoproteinski sendvič, vrlo financijski povoljan. Ideja sendviča je pomoći primarno djeci u srednjoj školi, ali i osnovnoškolcima. Recimo, samo 36 posto škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima kuhinju. Ideja je bila - idemo napraviti nešto veselo, šareno, što možete napraviti od onoga što vam ostane doma. I da je dobar i izbalansiran obrok", kazala je Musić Milanović za RTL Direkt.
O prekomjernoj težini djece u Hrvatskoj
Postavlja se pitanje što nije u redu s prehranom djece u Hrvatskoj, jer činjenica je da nešto ne valja budući da smo u vrhu Europe po broju djece koja imaju problem s debljinom.
"Mi imamo ozbiljan problem prekomjerne debljine. Godine 2015. je bilo 35 posto djece s prekomjernom debljinom, najnoviji rezultati pokazuju da smo tu negdje. Dječaci su nam na Mediteranu najdeblji. U svim zemljama su dječaci značajnije deblji od djevojčica. Ta mediteranska prehrana ne funkcionira kod dječaka, ne hrane se tako. Najveći izbor kalorija su raznorazne grickalice i sokovi. Piju puno zaslađenih sokova", istaknula je Musić Milanović. Na pitanje što je s automatima u školama prva dama odgovara:
"Da ste me to pitali prije 15 godina vjerojatno bih rekla da. Mislim da ih treba iskoristiti i zamijeniti paletu proizvoda. U Hrvatskoj čaj 68 posto muškaraca ima problem s debljinom, naši muškarci su najdeblji u Europi. U dobi od 25 do 34 godine prosječan opseg struka je 105,7, a 94 se smatra prihvatljivo."
O rukovanju svog supruga za vrijeme pandemije
Prva dama je prokomentirala svog supruga Zorana Milanovića koji se u vrijeme pandemije koronavirusa normalno rukuje. Kazala je da se i ona rukuje.
"Kao i većina ljudi, mi smo također usvojili osnovne higijenske navike, peremo ruke. Zoran je u autu i prije koronavirusa uvijek imao vlažne maramice i dezinficijens", kaže, a na pitanje nosi li masku kazala je da nosi tamo gdje je obvezna.
'Za prava žena se želim boriti srcem'
Svim ovim temama kojima se bavi Musić Milanović, u SAD-u se bavila bivša prva dama Michelle Obama. Djecom, prehranom, debljinom. Ali ona je itekako prepoznata kao lice feminizma u Americi. Upitana jesu li seksizam i šovinizam u Hrvatskoj nešto čime se planira baviti, prva dama Hrvatske za RTL Direkt odgovara:
"Prva dama Amerike, to je formalno-pravno rješeno, to je radno mjesto, ona ima podršku. I najčešće rade poslove koji su usklađeni s mojim profesionalnim poslom. U Europi nije tako. To kod nas ne postoji, mi nemamo podršku. Ja isto imam neka očekivanja od sebe. Radim djelomice posao koji bi bio tipičan za prvu damu. Da, ja sam već rekla da ću se boriti za prava žena i ja to stvarno želim od srca raditi. Želim živjeti u Hrvatskoj koja će biti zemlja u kojoj neće biti diskriminacije, pa i one pozitivne, kao što je ženska kvota za Sabor. Da imamo zdravo društvo, da se ne dijelimo na muškarce i žene.
Osjetila sam to i na svojoj koži. I to ne malo puta. Treba se baviti sadržajem, a ne formom. Kod žena u politici se često prelazi sa sadržaja na formu, kako su odjevene, da budem preciznija. Posljednji put mi se to dogodilo u Kninu, kad sam došla predstaviti istraživanje o debljini. Međutim, cipele su zasjenile te rezultate. I ja se od lipnja pitam zašto, što nam to dobro čini."
