Titule su kroz povijest uvijek igrale važnu ulogu. Faraoni, carevi, kraljevi, šahovi, sultani, veziri, senatori, ambasadori, konzuli i još mnoge druge titule. Ali titula američke prve dame ili u originalu "First Lady" je originalna i potpuno drugačija od svih spomenutih.
Amerikanci su dosad imali 45 predsjednika i jednako toliko prvih dama, s tim što su 44 bile supruge predsjednika, s izuzetkom 15. predsjednika Jamesa Buchanana koji nije bio oženjen pa je titula prve dame pripala njegovoj nećakinji Harriet Lane.
Naziv se prvi put spominje u jednom američkom dnevnom listu iz 1838., u kojem se govori o Marti Washington, supruzi prvoga predsjednika SAD-a Georgea Washingtona.
Titulu prve dame službeno je prva dobila Mary Todd, supruga 16. američkog predsjednika Abrahama Lincolna. Iako zvanje prve dame nije zakonski uređeno, za vrijeme 31. predsjednika Herberta Hoovera, u to je vrijemeu Bijeloj kući osnovan ured koji je služio isključivo njezinim potrebama.
Predsjednik u sjeni
Eleonor Roosevelt, supruga 32. predsjednika Franklina D. Roosevelta, taj je ured postupno pretvorila u diskretni centar moći, pogotovo kad je predsjednik teže obolio. Njezini javni nastupi postali su poticaj za kampanje i aktivnosti u socijalnoj sferi te u afirmaciji prava žena.
Njezin se utjecaj proteže i na mandat sljedećeg predsjednika Haryja Troomana. Tako je donošenje Opće deklaracije o pravima čovjeka u Ujedinjenim narodima 1948. godine tijesno povezano s njezinim imenom.
Ulogu Eleonor Roosevelt neuspješno je pokušala imitirati Hilary Clinton, osobito tijekom drugog mandata 42. predsjednika SAD-a Billa Clintona. Ponašala se kao neka vrsta "predsjednika u sjeni", da bi se na kraju i sama kandidirala za 45. predsjednika SAD-a. Rezultat je poznat.
Prve dame kroz povijest
Inače u povijesti se izdvajaju dvije prve dame koje se u svakom pogledu mogu nazvati prvim i velikim prvim damama. To su Nefertiti i Kleopatra.
Glava Nefertiti je najpoznatija bista u povijesti, a izložena je u Novom muzeju u Berlinu. Divi joj se cijeli svijet više od sto godina, a stara je ni manje ni više već 3500 godina.
Nefertiti je, zajedno s mužem, faraonom Akhenatenom, vladala Egiptom u 14. stoljeću prije Krista. Uveli su kult jednog boga, Boga Sunca. U to vrijeme, to je bila prava religijska revolucija. Njezino ime u prijevodu je značilo "Lijepota je među nama".
Kad pažljivo pogledate Nefertitinu bistu, bit će vam odmah jasno da je ona oličenje ljepote, ali i pameti.
Ta simbolika vrijedi i u slučaju druge žene iz drevnog Egipta. Kleopatra je kao prva dama Gaja Julija Cezara, rimskog imperatora, trijumfalno ušla u Rim izazivajući podjednako i neviđeno divljenje zbog svoje ljepote i karizme, ali i veliku mržnju senatora i svih onih kojima je smetao njezin evidentni ujtecaj na Cezara.
Kraljica Ptolomejske dinastije još je za života bila izložena u rimskim hramovima u obliku brončanih statua. U biti, nijedna žena u povijesti nema toliko portreta, moneta, statua i drugih spomen-obilježja kao Kleopatra. Time je sve rečeno. Obje, Nefertiti i Kleopatra obilježile su ne samo svoju epohu već i našu civilizaciju u cijelini.
Zbog njih su vođeni i ratovi
Zbog prve dame vođen je i jedan od najpoznatijih ratova u povijesti - Trojanski rat.Helena, žena kralja Menelaja od Sparte, svojim je bijegom zbog ljubavi toliko razljutila Helene da su se, kao rijetko kad, složili i krenuli svi skupa u ratni pohod na Troju.
Čast princa Parisa, sina trojanskoga kralja Prijama, prerasla je u obranu časti cijelog kraljevstva, ali i slobode i neovisnosti. Legenda kaže da nije bilo Odisejeva lukavstva, Troja bi na čelu sa svojom, od Grka otetom prvom damom, odnijela pobjedu. Ishod je poznat. Heleni su nadmudrili i razorili Troju, a Odisej se, nakon 30 godina ratovanja, vratio svojoj prvoj dami - Penelopi.
S obzirom na to da su Amerikanci i Slovenci NATO saveznici, nisu morali ratovati zbog prebjega Slovenke Melanije Knaus. Osim toga, ona je to dobrovoljno učinila.
U američkoj povijesti Melanija je jedina prva dama koja rođenjem nije Amerikanka. To je već na neki način senzacionalno. Ali, ljudska zavist i ljubomora, kao izraz najnižih strasti, zasjenili su divljenje zbog Melanijina postignuća da bude 45. prva dama SAD-a.
Njezini roditelji i ona morali su se suditi u Sloveniji s ljudima koji su klevetama pokušali dezavuirati njezinu ličnost te osporiti joj uopće epitet "dame", a kamo li prve dame. A neki mediji to su radili na suptilniji način fokusirajući se na njezin odnos s mužem Donaldom. Ilustrirajući njihov "zatrovani odnos" time da se provjeravalo drže li se za ruke, okreću li jedno drugome leđa i slično.
To je po prilici rezultat Trumpove nepopularnosti u velikom broj tzv. "mainstream" medija. Što nema nikakve veze s Melanijom.
Za razliku od vladavine Donalda Trumpa, Kennedijeva karizma i elegancija njegove supruge obilježili su tragično predsjedanje 35. američkog predsjednika. Jacqueline je bila u svakom pogledu dama. Prava dama i prva dama. Čak su joj oprostili što se nakon suprugove tragične pogibije udala za kontroverznoga biznismena Aristotela Onazisa koji je bio totalna suprotnost onomu što je klan Kennnedyjevih predstavljao u Americi.
Nema sumnje da je svom suprugu Johnu Kennedyju pomogla da uđe u legendu kao veliki predsjednik. Trump i Kennedy imaju ipak nešto zajedničko. Loše regulirane odnose s establishmentom. No, to nije tema ove kolumne.
Svi imaju svoju prvu damu
U životu je ipak drugačije. Svatko ima svoju prvu damu, što god to značilo u prijevodu na jezik onih koji su se rodili, živjeli i umrli anonimno. Važno je da jesu i da su bili sretni.
Ova kolumna je zapravo povećena jednoj prvoj dami koja nema puno veze sa svim onim što je dosad rečeno. Prvoj dami pjesme i kraljici jazza Eli Fitzgerald, koja je glazbu podigla na takvu razinu da je nadmašila sve.
Nadišla je samu sebe, zaobišla je sve druge stvari koje se ljudima čine prijeko potrebnim, očarala je sve ljubitelje glazbe zauvijek. Za sva vremena.
Prof. dr. Srđan Kerim
