Prije 29 godina, 19. svibnja 1991., održan je referendum o hrvatskoj državnoj samostalnosti na kojemu se uvjerljiva većina građana izjasnila da želi samostalnu Hrvatsku, a tek neznatan dio zagovarao ostanak u Jugoslaviji.
Taj je referendum iznimno važan jer je otvorio put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti države.
Temeljem iskazane volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je polazište i za Odluku o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Sabor donio 8. listopada 1991. godine, čime je Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena.
Birači odgovarali na dva pitanja
Odluku o raspisivanju referenduma, u tijeku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ, donio je predsjednik Republike Franjo Tuđman.
O budućnosti Hrvatske građani su odlučivali odgovarajući na dva pitanja koja su bila ponuđena na plavom i crvenom listiću.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.
Na crvenom listiću građane se pitalo: Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?
Za samostalnost 93 posto
Na referendum je, temeljem biračkih popisa, moglo izaći 3.652.225 glasača, glasovati su mogli na 7691 mjestu.
Za pitanje na plavom listiću, o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, glasovalo ih je 3.051.881 ili 83,6 posto. „Za“ je zaokružilo 2.845.521 glasača ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv njih 126.630 ili 4,15 posto. Nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto.
Za pitanje na crvenom listiću, o ostanku Hrvatske u jedinstvenoj saveznoj državi, glasovalo 3.051.881 glasača ili 83,6 posto. „Za“ se izjasnilo 164.267 glasača ili 5,38 posto, „protiv“ 2.813.085 glasača ili 92,2 posto. Nevažećih je listića bilo 2,07 posto.
