Stepinčevo i 60. godišnjica smrti blaženoga Alojzija Stepinca obilježeni su u ponedjeljak u Krašiću misnim slavljem i svečanom sjednicom Općinskoga vijeća, a na tim su događajima, među mnogima, bili i premijer Andrej Plenković, nekoliko ministara te predstavnici Hrvatskoga generalskog zbora i lokalnih vlasti.
Misu je predvodio biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić, koji je u propovijedi iznio detaljna svjedočanstva o događajima koji su se zbili u četiri dana nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa i mučenika Alojzije Stepinca, do pokopa i mise u zagrebačkoj katedrali.
Rekao je da je prvo čudo bila promjena prvotnog stava njegovih komunističkih progonitelja Tita i Beograda o pokopu u zagrebačkoj katedrali, od 'ni govora', do toga da je četiri dana poslije, uz molitvu 16 biskupa, 500 svećenika i 180 bogoslova, u zagrebačkoj katedrali ipak održana sprovodna misa.
"Kao da su se Alojzija Stepinca komunističke vlasti bojale više mrtvoga nego živoga jer je bio neustrašiv branitelj ljudskih i crkvenih prava, odlučan promicatelj narodnih sloboda, a sam bez vanjske slobode", rekao je biskup Perić.
Istaknuo je kolika je razlika između bezbožnoga komunističkog režima i današnjeg vremena, kada su na misi prisutni predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković.
Predstavnici središnje, regionalne i lokalne vlasti položili su nakon mise vijence podno spomenika Alojziju Stepincu te su, kao i mnogobrojni vjernici, posjetili spomen-dom tog blaženika, gdje je prije 60 godina umro u kućnom zatočeništvu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obećao je na sjednici Općinskoga vijeća financijsku pomoć Vlade i ministarstava radi obnove župne kuće, spomenika kulture nulte kategorije te za druge potrebne sadržaje u Dolini kardinala radi rastućega vjerskog turizma te zbog činjenice da je iz obližnjeg Pribića Prekriškog potekao i drugi veliki kardinal 20. stoljeća Franjo Kuharić.
Objasnio je kako je to potrebno zbog veličine blaženika Alojzija Stepinca, koji je u vrlo zahtjevnim okolnostima bio čvrst i koji se u vrijeme NDH znao suprotstaviti rasističkim zakonima. Doživio je progon komunističkih vlasti, no obranio je Katoličku crkvu i njezinu pripadnost Svetoj Stolici.
Plenković je u govoru istaknuo kako danas u odnosu prema vremenu neslobode, samo nekoliko desetljeća prije, moramo biti sretni što živimo u vrijeme slobode, demokracije, pluralizma u stajalištima, vremenu vjerskih sloboda, slobode govora i slobode medija.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner opisao je životni put Alojzija Stepinca, uvijek nepokolebljivog u vjeri, domoljublju i čovjekoljublju, ističući da svoj narod nije htio napustiti ni kada mu je život bio ugrožen i kada su mu nudili da se spasi od progona i smrti odlaskom u inozemstvo.
"O tome govori i činjenica da je 4. lipnja 1945. godine odbio Titov prijedlog da uspostavi nacionalnu katoličku crkvu odvojenu od Rima, čime bi prestali progoni i njega i Crkve", rekao je Reiner te zaključio da je za njega Stepinac svetac i prije njegova proglašenja svecem.
