Prosječna neto mjesečna plaća u Hrvatskoj, u što se ubrajaju i dodaci na plaću, nastavlja rasti iz mjeseca u mjesec, ali više ne takvim tempom da bi se mogla nositi s inflacijom koja je u međuvremenu nabujala, prenosi MojPosao podatke sa servisa MojaPlaća.
Prema tim podacima prosječna plaća u našoj zemlji u trećem kvartalu iznosila je 7567 kuna, po čemu je u apsolutnom iznosu bila za pet posto viša nego u trećem kvartalu 2021. godine.
Međutim, već u srpnju su potrošačke cijene u odnosu na isti mjesec prošle godine narasle za 12,3 posto, što je bila najviša stopa koju je zabilježio Državni zavod za statistiku otkako prati te podatke.
Tada je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel najavio da će od Vlade tražiti usklađivanje plaća s inflacijom. Takva stopa inflacije, što se tumači kao direktna posljedica ekonomske krize, između ostalih razloga i kao posljedica pandemijske, te energetske krize kao posljedica rata u Ukrajini, nastavila se i kroz kolovoz.
U kolovozu je DZS objavio da su bruto plaće u Hrvatskoj u prvih pola godine u odnosu na drugu polovicu 2021. rasle 6,2 posto. Već i toliki rast plaća kao posljedica rasta potrošačkih cijena doveo je do rekordnog usklađivanja mirovina, o čemu smo izvijestili.
Vijest o 5-postotnom porastu prosječne neto plaće u trećem kvartalu u odnosu na treći kvartal iz 2021. upućuje na manji rast plaća, i to u kvartalu koji uključuje i vrhunac turističke sezone. MojPosao navodi dalje da je medijan plaće, dakle stvarna plaća najvećeg broja građana, oko 7000 kuna, što je 6 posto više u odnosu na treći kvartal 2021.
Prema visinama plaća u odnosu na pojedine profesije i dijelove nacionalne ekonomije, stanje je više-manje kakvo je već duže vrijeme. Menadžerske plaće su prosječno najviše, čak za 124 posto su više od nacionalnog prosjeka plaća. Najplaćenije profesije su one iz tehnologija i razvoja (87 posto više od prosjeka), iz informacijskih tehnologija (37 posto više) i iz telekomunikacija (11 posto više).
Najniže plaće su one radničke u tekstilnoj industriji (čak 38 posto niže od prosjeka), u pomoćnim zanimanjima (35 posto niže) i u uslužnim zanimanjima (minus 31 posto u odnosu na prosjek).
Prosječne plaće u turizmu i u ugostiteljstvu u trećem kvartalu bile su 6275 kuna, što je 17 posto ispod prosjeka, ali i takve su rasle u odnosu na godinu ranije 8 posto, navodi izvještaj:
"Najviše plaće u toj kategoriji imali su šefovi kuhinja (11.381 kuna), dok su kuhari imali 7243 kuna. Prosječna plaća konobara prošli kvartal iznosila je 5726 kuna, što je 11 posto više nego isti kvartal prošle godine, a recepcionara 5000 kuna (17 posto više nego prošle godine)."
Prema porijeklu vlasništva, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu bile su 8 posto više od prosjeka, a u domaćem 2 posto niže od prosjeka, dok su plaće u državnim tvrtkama bile 5 posto niže od prosjeka, a u javnoj i lokalnoj samoupravi čak 8 posto niže od prosjeka, odnosno 6991 kuna.
Ipak, kad je riječ o rastu plaća, one su u prosjeku najviše rasle u privatnim tvrtkama, pretežno domaćeg vlasništva, za 7 posto, a najmanje u privatnim stranim kompanijama (rast od 2 posto).
Izvještaj dalje otkriva da su prosječne plaće sa do 10 zaposlenih najneizdašnije i nude plaće čak 13 posto niže od prosjeka Hrvatske, a da tvrtke s više od 250 radnika plaćaju najbolje, 6 posto više od prosjeka ili 7989 kuna. S druge strane, male tvrtke se brže prilagođavaju rastu inflacije i u njima su plaće rasle najbrže; u onima do 19 radnika za čak 9 posto.
Najveće tvrtke, s druge strane, najteže se pokreću usklađivati plaće s inflacijom koja raste; u onima s više od 1000 radnika plaće su rasle u godini dana samo 3 posto.
Prema zemljopisno administrativnoj podjeli, tu se ništa nije promijenilo. Najviše plaće su u Zagrebu, u prosjeku iznose 8369 kuna, što je čak 11 posto iznad prosjeka RH, a medijan je oko 7500 kuna. Najniže plaće su u Virovitičko-podravskoj (21 posto ispod nacionalnog prosjeka), Vukovarsko-srijemskoj (-19 posto) koliko i u Brodsko-posavskoj županiji.
