Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi puta je viša od 7.000 kuna, istaknuo je u četvrtak na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, ocijenivši da je tome pomogla porezna reforma i državna pomoć gospodarstvu za vrijeme pandemije koronavirusa.
Porast prosječne neto plaće
"Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači je prvi put prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila viša od 7.000 kuna. Tome je značajno pridonijela naša porezna reforma, kao i snažne mjere koje smo donijeli za očuvanje radnih mjesta u okolnostima pandemije, i zahvaljujući kojima je broj zaposlenih koncem ožujka bio veći za 17.000 nego godinu dana ranije", rekao je Plenković.
Istaknuo je da je država od početka pandemije osigurala deset milijardi kuna za oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika, kojima je isplaćena potpora za plaće.
Prosječna plaća je od siječnja 2012. do siječnja 2016. porasla za 183 kune, a od početka 2016. do sada za 1.396 kuna, rekao je Plenković. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak.
U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto. Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.