"Cjepivo protiv svinjske gripe nije potencijalno opasno – ono je sigurno opasno zbog kombinacije snažnog imunostimulatora (skvalena) u cjepivu i prirode samoga virusa. H1N1 je izrazito imunogeničan. Ako cjepivo k tome primi zdrav, mlad organizam koji je imunološki superioran virusu, postoji dokazana opasnost od kasnijeg nastanka teških autoimunih bolesti. Te bolesti počet će se kod nekih razvijati s vremenskim odmakom i isprva napredovati sporo. Prve simptome oboljeli će osjetiti tek nakon više godina", rekao je dr. Srećko Sladoljev za Slobodnu Dalmaciju 21. studenoga ove godine.
Zbog te izjave za Sladoljeva, inače zaposlenika Imunološkog zavoda, ta ustanova u vlasništvu države traži kazneni progon, i to "zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina opisanog i kažnjivog po čl. 322. st. 1. KZ-a".
Zagrebački odvjetnik Nenad Škare potvrdio je da je kaznena prijava napisana, napominjući da vjeruje kako ima elemenata za progon zbog izjava "koje su uznemirile veliki broj ljudi".
Na čelu Zavoda koji je naručio cjepivo, a sada traži akciju Odvjetništva i policije je Tatjana Sindik-Milošević.
Ako se dokaže namjera uznemiravanja, Sladoljeva se može kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci.
"Ne bojim se sudskih postupaka, dapače. Stojim iza svega što sam rekao. Objavite u cijelosti njihov dopis, otkrijte to sramotno neznanje i diletantizam, ali priložite i moje odgovore. Čini mi se da nije gripa najveća opasnost za naše zdravlje, veća su 'stručnjaci' koji bi nas htjeli spašavati", odgovara Zavodu dr. Sladoljev.
"U člancima se kao izvor ovih neistina i štetnih informacija navodi dr. sc. Srećko Sladoljev te se na temelju njegovih navoda pogrešno i netočno informira javnost o neispravnosti cjepiva. Netočno se navodi da je cjepivo protiv svinjske gripe opasno jer od primanja cjepiva nije zabilježen nijedan slučaj sa smrtnom posljedicom niti bilo kakve nuspojave koje bi ugrožavale život pacijenta", napominju odvjetnici.
Sladoljev, pak, na to kaže:
"Moj komentar: netočno. U svijetu je zabilježeno više smrtnih slučajeva koji se direktno povezuju s cjepivom. U članku ne upozoravam na neposredne ili 'instant' nuspojave, nego bjelodanu činjenicu kasne pojavnosti autoimunih bolesti, dakle teških, pa i smrtonosnih bolesti, kao odgođenih nuspojava nakon primjene potentnih adjuvantiranih cjepiva. Proizvođači cjepiva tijekom desetljeća procjepljivanja milijuna ljudi, sada je potpuno jasno, napravili su propust jer ovu mogućnost nikada nisu ispitali u obveznim pretkliničkim studijama na životinjama, a koja moraju prethoditi kliničkim ispitivanjima na ljudima. A onda se dogodio 'pretklinički' pokus na ljudima, kada je zbog potentnog adjuvantiranog cjepiva oboljelo 200.000 'zaljevskih' veterana, a većina opisanih 'tegoba' povezana je s autoimunošću; fibromijalgije, limfadenopatije, Raynaudov fenomen, Sjorgrenov sindrom, sindrom iritabilne probavne cijevi, abnormalan gubitak dlaka na tijelu, ulceri u ustima, konvulzivni napadaji, neuropsihijatrijski problemi, problemi sa štitnjačom, multipla skleroza, smrtonosna amiotrofična lateralna skleroza..." kaže dr. Sladoljev.
Iz Imunološkog zavoda odgovaraju da je cjepivo protiv pandemijske gripe sigurno kao i sezonsko cjepivo. Skvalen se upotrebljava kao sastavni dio adjuvansa MF59 već dvanaest godina, a primijenjen je na više od četrdeset pet milijuna doza. S obzirom da nije registrirana nijedna ozbiljna nuspojava, skvalen se smatra sigurnim. Međunarodna zdravstvena organizacija GACVS, nakon praćenja cjepiva sa skvalenom, donijela je zaključak da su takva cjepiva sigurna za upotrebu.
"Netočno, pandemijsko cjepivo jest rizično za zdrave ljude zbog sinergističkog učinka (potentno cjepivo x potentni pojačivač x snažan imunološki odgovor primatelja). Skvalen je sam po sebi neškodljiv, a sastavni je dio ekskluzivnog adjuvansa MF59C.1 (patentni spis: EP 0 399 843 B1). Adjuvansi pojačavaju učinak cjepiva stvarajući depo iz kojeg se imunogen dugotrajno oslobađa u tijelo i provocira imunološku reakciju. Cijepljenjem s adjuvantom duboko u tkivo umjetno se stvara privid, opsjena uporne ugroze od nečeg, što može ugroziti tijelo, lažni perzistirajući alarm koji posljedično, a to je jasno pokazao 'zaljevski' pokus, može dovesti do pogrešnog prepoznavanja vlastita tkiva kao da je strano", kazao je Sladoljev za Slobodnu Dalmaciju.
Prethodni članci:
arti-200912240166006 arti-200912030121006 arti-200910080024006 arti-200910020059006
