Profesorica opisala svoj radni dan u školi: 'Tko voli, nek izvoli za 1.600 eura...'

Učitelji i profesori prosvjedovali su u subotu zbog niskih plaća i loših uvjeta. Vladi puno toga zamjeraju. Upozoravaju da već dvije godine nema dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru koji uređuje plaće u javnim službama, a tri godine nisu vođeni ni pregovori o granskim ugovorima. Također tvrde da je Vlada samostalno odredila osnovicu plaće za 2026. bez konzultacija te se ne poštuju obveze o razgovorima o koeficijentima i drugim ključnim pitanjima, zbog čega su prosvjetari već više puta prosvjedovali.

Iz resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odgovaraju im da su u posljednjih 10 godina plaće u obrazovanju rasle su više od 100 posto. Naveli su i iznose bruto i neto plaće zaposlenih u sustavu po kojima učitelji u osnovnoj školi, ovisno o koeficijentu i statusu imaju plaću od 1.571 euro do 2.227 eura neto. U srednjim školama plaće nastavnika su od 1.669 do 2.307 eura neto. Profesorska plaća za siječanj u javnim visokim učilištima iznosila je od 2.179 za docenta do 3.374 eura neto za redovnog profesora u trajnim zvanju. Na našoj Facebook stranici pitali smo vas: "Kolike plaće zaslužuju učitelji i profesori"? 

'Dobri učitelji zaslužuju duplo više'

Većina vas slaže se da bi prosvjetni radnici trebali imati znatno veće plaće jer upravo oni oblikuju buduće generacije. Kako jedan od komentara ističe: "Trebali bi imati velike plaće. Želimo li kvalitetnu budućnost ili ne?". Takav stav polazi od pretpostavke da bez ozbiljnog ulaganja u obrazovanje nema ni dugoročnog društvenog napretka.

Ipak, rasprava jasno pokazuje da problem nije samo u visini plaće. Mnogi upozoravaju na loše uvjete rada i preopterećenost nastavnika. Uz povećanje primanja, ističe se potreba za smanjenjem administracije, boljom organizacijom nastave i većom podrškom sustava. Jedan komentar to sažima riječima: "Mnoštvo je stvari koje bi im olakšale rad – manje beskorisne administracije, efikasnije mjere za učenike i reguliran odnos roditelja prema školi". Drugim riječima, bez sistemskih promjena ni veće plaće same po sebi ne bi riješile ključne probleme.

Velik dio rasprave dotiče se i pitanja pravednosti unutar samog sustava. Građani često ističu kako se ne pravi dovoljno razlika između kvalitetnih i manje kvalitetnih nastavnika. "Dobri učitelji i profesori zaslužuju bar duplo više… problem je što ih ima dobrih i manje dobrih, a svi dobiju jednako", navodi jedan komentar. Sličan stav ide i korak dalje, predlažući da se na nacionalnoj razini dodatno nagrađuju oni koji postižu dobre rezultate s učenicima i imaju kvalitetan odnos prema radu i djeci.

ETO TAKO /

Dok učitelji i profesori prosvjeduju, Fuchs objavio koliko su im 'velike' plaće: Pogledajte ove iznose

Više nastavnika nego učenika

S druge strane, dio komentara ukazuje na strukturne nelogičnosti sustava. Spominju se situacije u kojima pojedine škole imaju više nastavnika nego učenika, kao i dugotrajno ignoriranje problema s neefikasnim kadrom. Takvi primjeri dodatno potiču nezadovoljstvo i osjećaj da sustav nije dovoljno uređen ni transparentan.

U raspravi se pojavljuju i ironični tonovi koji propituju uvriježene stereotipe o nastavničkom poslu. Jedan komentar s dozom sarkazma pita: "Ako je tako sjajno raditi u školi – super plaća, tri mjeseca godišnjeg – zašto nema navale na ta radna mjesta?" Ovakve primjedbe zapravo ukazuju na jaz između percepcije i stvarnosti.

A stvarnost je, prema iskustvima samih nastavnika, često vrlo zahtjevna. Jedna profesorica opisuje svoj radni dan: "Rad traje od 7 ujutro do 22–23 sata, nema slobodnih subota ni nedjelja. Pišu se ili ispravljaju eseji, testovi… Tko voli, neka izvoli za 1.600 eura". Ovakva svjedočanstva pokazuju da velik dio posla ostaje nevidljiv javnosti, iako iziskuje velik trud i vrijeme.

Neizostavan dio rasprave su i usporedbe s drugim sektorima, osobito politikom. Mnogi komentatori izražavaju nezadovoljstvo razlikom u primanjima: "Svakako više nego saborski zastupnici" ili "Treba samo zamijeniti plaće političara s nastavnicima i to je to – pametnija i sretnija država". Takvi stavovi odražavaju šire nepovjerenje u društvene prioritete i način raspodjele javnih sredstava.

'DI SU NOVCI?' /

Sindikati na nogama: 'Učitelju ste podigli plaću za 150 eura, sebi za 2430'

Sramotne plaće

Pojavljuju se i konkretni prijedlozi rješenja. Neki smatraju da bi početna plaća trebala iznositi najmanje 2.000 eura, dok bi iskusniji nastavnici s dugim stažem trebali imati i do 2.500 eura ili više. Drugi predlažu sustav progresivnog rasta plaća ovisno o godinama rada i rezultatima. Istovremeno, dio komentara uključuje i oštrije, emotivne poruke, poput one da su današnje plaće "sramotne" s obzirom na odgovornost koju posao nosi.

Naravno, u svakoj javnoj raspravi ima i sarkazma i krajnosti. Tako se pojavljuje i komentar: "Ja mislim da trebaju raditi bez plaće, samo iz ljubavi prema djeci". Iako očito ironičan, on zapravo naglašava koliko se često u društvu očekuje da prosvjetni radnici svoj posao obavljaju iz poziva, a ne kao adekvatno plaćenu profesiju.

Na kraju, zajednički nazivnik većine komentara jest svijest o važnosti učiteljskog poziva. "Učitelji obrazuju i odgajaju ljude. To je izuzetno odgovoran posao", ističe jedan sudionik rasprave, uz zaključak da razina poštovanja i plaće izravno utječe na kvalitetu obrazovanja. Rasprava tako jasno pokazuje da pitanje plaća u obrazovanju nije samo ekonomsko, nego duboko društveno pitanje. Od toga kako vrednujemo učitelje ovisi ne samo njihov položaj, nego i smjer u kojem će se društvo razvijati.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnici i nastavnici izlaze na ulicu: 'Socijalni dijalog je mrtav, Vlada ne radi ništa!'