Profesor sa zagrebačke Medicine, Igor Francetić, vodeći je domaći stručnjak za kliničku farmakologiju te je gostujući na HRT-u govorio o pandemiji. Objasnio je posebnosti virusa kao i tehnologije koje se koriste u borbi protiv korone, ali i o važnosti cijepljenja kao i čija cjepiva uskoro možemo očekivati.
"Prema svemu sudeći, prvo će biti registrirano Pfizerovo cjepivo ako prođe evaluaciju američke agencije za hranu i lijekove. 7. prosinca bit će sjednica oko njegove evaluacije. Deset dana posliije - 17. prosinca evaluirat će se cjepivo tvrtke Modena. Ako rezultati budu pozitivni, bit će to najvjerojatnije i datumi kada će ta cjepiva biti registrirana.
Treće cjepivo - Oxford i AstraZenece vjerojatno će biti evaluirano u Europskoj agenciji za hrane i lijekove, međutim tu ima nekih propusta i pitanje je hoće li cjepivo biti registrirano ili će se tražiti dodatna ispitivanja. Prvi podaci koje su iznijele tvrtke koje traže registraciju svojih cjepiva pokazuju da je njihova djelotvornost vrlo visoka, čak 90 posto. Inače se registriraju cjepiva čija je djelotvornost 60 do 70 posto", kazao je dr. Francetić za HRT.
'Treba se cijepiti, ja bih se cijepio'
Profesor navodi da je znanstvena zajednica sada vrlo ujedinjena. Već 14 dana nakon početka epidemije, govori Francetić, Kinezi su utvrdili genom virusa i poslali ga širom svijeta što je bitno skratilo pronalaženje cjepiva. Napominje da se cjepiva inače razvijaju nekoliko godina i da je ovo prvi slučaj u povijesti da je cjepivo pronađeno unutar jedne godine od pojave pandemije.
"Do sada su se koristili dijelovi virusa koji je bio oslabljen, nije mogao izazvati bolest, ali je mogao izazvati proizvodnju antitijela sa strane našeg imunosnog sustava. Ovaj put se radi o tehnologiji Messenger RNA (mRNA), može se reći da je to instrukcija koja se ubrizgava u ljudski organizam i prema toj instrukciji imuni sustav proizvodi molekulu koja je antitijelu protiv virusa čiju infekciju treba spriječiti. Do sada je 9 cjepiva bilo proizvedeno po toj tehnologiji i nijedno nije bilo registrirano, nadam se da se prevladane sve zapreke zbog kojih ta druga cjepiva nisu registrirana.
14.08.2020.,. .Zagreb . Ilustracija za cjepivo protiv koronavirusa. Velike svjetske farmaceutske kompanije ( GSK, Pfizer, Sanofi,Astrazenica, Valneva,Sanofi,BioNTech ) koje su vec u 3. fazi klinickih ispitivanja cjepiva za COVID 19.
Generalno u kućanstvima postoji predrasuda prema cijepljenju za što su odgovorni neki liječnici koji su govorili protiv cijepljenja. To je jako štetno, mogu razumjeti suzdržanost prema sasvim novom cjepivu, ali nikako prema cijepljenju protiv ospica ili bolesti za koje je vrlo važno da se djeca navrijeme cijepe. Ako pitate treba li se cijepiti, odgovor je da. Ja bih se cijepio", poručuje profesor Francetić.
'Ovaj virus je jedinstven'
"Nema lijeka koji bi djelovao pojedinačno na virus. Virusi su vrlo otporni na lijekove. Virus je parazit i koristi se ljudskim organizmom da bi se replicirao i izazvao bolesti. Svi lijekovi koji su bili do sada korišteni pokazali su se nedjelotvorni. Trenutačno u težim oblicima bolesti djeluje kortikosteroid Deksametazon i antibiotik Azitromicin.
Do sada su bile zabilježene mutacije koje nisu imale posljedice na kliničku sliku, drugim riječima onaj dio koji je odgovoran za bolest se nije znatno mijenjao. Sada su nađene neke mutacije virusa Covida, to je Covid-20A, no za sada nema dokaza da on može izazvati bolest kod čovjeka. Do sada nije zabilježena bolest koja ima toliko kliničko šarolikih slika. Teško se mogu naći dva pacijenta koja imaju istu kliničku sliku. Simptomi infekcije COVID-19 vrlo su različite težine, različitog spektra i različitog trajanja. To je nešto što je jedinstveno za ovaj virus", pojašnjava Francetić.
'Nismo došli do vrhunca pandemije'
Profesor objašnjava da je PCR test pouzdan i da otkriva zaražene, dok je antigenski test zapravo "screening" test. To pak znači da, ako je taj test pozitivan, pacijent je vjerojatno bolestan, no to se treba potvrditi PCR testom. Navodi da se antigenskim testovima može provesti epidemiološka studija zbog planiranja zdravstvenih mjera tijekom epidemije. PCR test može biti negativan, pojašnjava Francetić, ako se radi prerano tijekom bolesti dok je antigenski puno manje precizan. Profesorovo osobno stajalište jest da ga se ne treba ni raditi.
"Za prekid širenja epidemije bilo bi potrebno cijepiti oko 70 posto stanovništva. To je preduvjet za stati na kraj epidemije. Prema broju ljudi koji su u samoizolaciji, za očekivati je da još nismo došli do vrhunca jer će se iz tog velikog broja ljudi koji su u izolaciji regrutirati još dosta bolesnih. Možda nakon 3-4 tjedna od pooštrenih mjera možemo očekivati pad broja zaraženih stanovnika", rekao je profesor Igor Francetić za HRT.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
