Predsjednik Hrvatskog politološkog društva Goran Čular, izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, dugo se bavi problemom neujednačenosti izbornih jedinica. Čular je kazao kako je to problem koji odavno postoji i nije izravno povezan s popisom stanovništva.
''To bi trebalo vidjeti aplicirajući broj stanovnika kao kriterij. Ako je osnova popis birača, podaci pokazuju da je od parlamentarnih izbora 2000., kada su utemeljeno ovih deset jedinica, sa svakim izborima sve više jedinica odstupalo u broju birača nego što je to predviđeno zakonom, dakle plus ili minus pet posto. Već na prvim izborima po postojećem zakonu tri su jedinice odskakale više od plus ili minus pet posto od prosječne jedinice, a 2015., 2016. i 2020. bilo ih je već osam'', rekao je Čular.
Pojasnio je kako su na prošlim izborima samo dvije jedinice zadovoljavale zakonski uvjet i nalazile se unutar tog raspona od plus do minus pet posto. S tako skrojenim izbornim jedinicama, naglašava Čular u razgovoru za Novi list, ne ostvaruje se ustavno načelo jednakosti birača.
''Zbog ovih nejednakosti među jedinicama dosta je u Sabor ušlo ljudi koji, inače, ne bi bili izabrani. Na toj personalnoj razini, ovakve su jedinice imale utjecaj na rezultate izbora cijelo vrijeme od 2000. Ukupno je 60 zastupnika na koje se to odnosi. Nadalje, drukčiji su bili rezultati po izbornim jedinicama nego što bi to bili da su one ujednačene, a to je svakako važno za političke stranke. Istina, ta razlika uglavnom se poništavala na razini države, ali ipak je i do tri mandata otišlo nekim strankama isključivo zahvaljujući nejednakosti izbornih jedinica'', kazao je Čular.
To se, međutim, nije odražavalo na proces formiranja parlamentarne većine, sve do prošlih izbora, napomenuo je profesor. Prema njegovu mišljenju, nakon izbora 2020. možda bi upitno bilo sastavljanje aktualne većine u Saboru da jedinice nisu ovakve.
Tvrdi kako je moguće da Radimir Čačić nije osvojio svoj mandat zbog odstupanja u pojedinim jedinicama, a on je bio presudan za sastavljanje
I Ustavni sud ukazao je na nejednakost na koju on upozorava.
''Ustavni sud je svejedno nakon svih izbora koji su uslijedili, znači 2011., 2015., 2016. i 2020., potvrdio da su oni provedeni u skladu sa zakonom i Ustavom. Ustavni sud je u tom izvješću 2010. upozorio na neujednačen broj birača u izbornim jedinicama, kao i da geografski raspored jedinica ne slijedi regionalnu podjelu države, ali unatoč tome, za sve su izbore konstatirali da su bili ustavni. Osim toga, u cijelom su tom razdoblju u Ustavni sud dolazili prigovori zbog izbornih jedinica, a oni su redovno odbijali te zahtjeve za ocjenu ustavnosti'', kazao je Čular.
''U izvješću 2010. Ustavni sud nije izričit da je u pitanju
neustavna praksa nego tvrde da bi se izborne jedinice mogle
pokazati neustavnima ako bi izravno utjecale na rezultate. Mislim
da sam 2018., a onda i 2020. s GONG-om, dokazao da je ta
nejednakost izbornih rezultata itekako utjecala na rezultate.
Međutim, Ustavni sud ne želi to vidjeti. Sve su izbore
potvrđivali kao zakonite i ustavne, nisu sami napravili analizu o
tome jesu li odstupanja između jedinica utjecala na izborne
rezultate. Iako, mislim da je vezati ocjenu ustavnosti za učinke
na izborni rezultat, samo po sebi problematično za jedan Ustavni
sud'', napominje profesor.
Poput Ustavnog suda, ni stranke koje su obnašale vlast nakon 2010. nisu ništa poduzele kako bi promijenile Zakon o izbornim jedinicama, koji on smatra neustavnim.
Izborne jedinice su očito bile vrlo nisko na listi prioriteta vladajućih stranaka, na toj se temi ne mogu dobiti neki veliki politički poeni, kaže Čular.
''Stranke su se bojale da bi izmjene izbornih jedinica otvorile ozbiljnu raspravu o još nekim elementima izbornog zakonodavstva. Svako mijenjanje izbornih jedinica, pogotovo ako bi se išlo na smanjivanje njihovog broja, moglo bi se, smatralo se u strankama, spojiti s regionalnim ustrojem države. U takav politički rizik stranke, pogotovo HDZ koji čvrsto inzistira na županijama, jednostavno nisu htjele ulaziti. Čim bi se u javnost pojavila ideja o smanjenju broja izbornih jedinica, pratila ju je interpretacija da bi to moglo voditi i do smanjenja broja županija, premda jedno s drugim nije povezano'', rekao je Čular.
Predsjednik Hrvatskog politološkog društva kaže kako u drugim europskim državama s izbornim modelom sličnim hrvatskom, granice izbornih jedinica uglavnom prate regionalnu podjelu.
''Ako bi se ostalo kod deset izbornih jedinica koje prate granice županija, optimalno je rješenje Zagreb podijeliti u dvije jedinice. Nekad je GONG predlagao da se formira šest izbornih jedinica, ali smo shvatili da postoji otpor stranaka tome jer se u tom slučaju nužno ide u tu priču o regionalnoj podjeli države. Tog opterećenja ne bi bilo kada bi se stranke dogovorile da ostaje deset izbornih jedinica'', rekao je Čular.
Prema njegovu mišljenju ako se zadržava deset izbornih jedinica, razmjerno bi se lako mogla postići suglasnost stranaka o njihovim granicama, nema tu nekog velikog manevarskog prostora. Unutar treće, četvrte i pete jedinice već su cijele županije. Logika stvari nalaže i da Splitsko-dalmatinska i Duborovačko-neretvanska županija, kao i Zadarska i Šibensko-kninska, budu unutar jedne jedinice.
''Pitanje je, recimo, što s Ličko-senjskom županijom, ostaviti je u devetoj jedinici ili je prebaciti u osmu, kako bi bila s Primorsko-goranskom i Istarskom županijom. Naravno, problem je i što sa Zagrebom. Ali, Hrvatska je takvog geografskog oblika da se ne može baš previše kombinirati'', izjavio je Čular.
Komentirao je i pravo pripadnika nacionalnih manjina na osam zastupnika, rekao je kako to, strogo gledano, kada ne bi bilo toga prava, Hrvatska ne bi prestala biti demokratska.
''U čitavom nizu zapadnih zemalja nema tog posebnog tipa predstavništva nacionalnih ili rasnih manjina, a nisu zbog toga manje demokratske. Međutim, treba uvažavati i tradiciju. Postsocijalističke države imaju zastupnike nacionalnih manjina jer je u socijalizmu preuzet i institucionaliziran koncept nacionalne manjine, a on je, opet, druga strana koncepta konstitutivnog ili matičnog naroda'', zaključio je Čular.
