Alen Šterpin, donedavni profesor fizike i informatike veliki je zaljubljenik u meteorologiju i to još od malih nogu.
Iz njegove ljubavi prema meteorologiji nastao je projekt Neverin, o kojem svi govore ovih dana. Prvo je to bila samo web stranica za vremensku prognozu, a danas je postala i mobilna aplikacija, a zajedno bilježe više od 130.000 jedinstvenih korisnika.
"Ideja se razvijala više godina. U mojim mlađim danima bio sam član pa i osnivač meteorološke udruge koja je popularizirala meteorologiju. Ipak, imao sam želju pretvoriti hobi u posao i tako je nastao Neverin. Najvažnije od svega je vjerovati u ideju", rekao na početku razgovora za RTL.hr Alen.
Na upit po čemu se ona razlikuje od drugih sličnih ovakvih projekata vrlo nam jasno odgovora: "Da sam zadovoljan drugim sličnim projektima, tada se ne bih odlučio na razvoj Neverina. Mnoge dostupne aplikacije nemaju sve značajke koje Neverin ima već danas, a puno sam značajki tek zamislio u daljnjem razvoju. Također smatram da mi u Hrvatskoj možemo razviti dobar proizvod i s njim konkurirati na stranom tržištu".
Puno je planova
A cijela priča oko Neverina započela je prije tri godine. Naime, sama web aplikacija postoji nešto više od tri godine, dok se razvoj mobilne aplikacije ostvario u zadnjih manje od godinu dana.
Foto:Marin Pavelić
Foto: Marin Pavelić
"Najteže mi je bilo pronaći pravu osobu za izradu aplikacije. Takve osobe osim volje za rad moraju prepoznati i početi živjeti ideju projekta", naglašava Alen.
U cijelom tom procesu najveći izazov bilo mu je osigurati vrijeme koje treba posvetiti razvoju projekta, odnosno hoće li stići plasirati aplikaciju u zacrtanom vremenskom roku.
"Na kraju smo malo prekoračili vrijeme, ali ne puno", govori nam ovaj strastveni zaljubljenik u meteorologiju. Za sada Neverin ima oko 130 tisuća jedinstvenih korisnika na mjesečnoj bazi, a što je najvažnije taj broj raste iz mjeseca u mjesec.
"Znam da je interes za vremenom i vremenskom prognozom vrlo velik, i bit će sve veći, tako da me ovaj rast ne čudi i nadam se da će brojke i dalje rasti jer je to najbolji dokaz da pružamo kvalitetne informacije. Otkad smo objavili aplikaciju, sve nas više korisnika prati i iz susjednih država", otkrio nam je.
A reakcije korisnika su većinom izvrsne.
"Ljudi su oduševljeni, mnogi nisu ni znali da Neverin postoji. Naravno, ima i onih koji su odmah izbrisali aplikaciju čim nisu bili zadovoljni prognozom. Tu treba znati da sama aplikacija nudi i mnogo više od same prognoze, ali na svijetu ne postoji, niti će postojati prognoza koja će 100 posto pogoditi vrijeme na nekoj lokaciji", objašnjava Alen.
Foto: Marin Pavelić
Foto: Marin Pavelić
No, priča oko ovog projekta nije gotova, mnogo je planova.
"U prvom redu poradit ćemo na vremenskoj prognozi, pokrenuti i vlastiti prognostički model te tako unaprijediti predviđanje vremena i time bolje pokriti neke druge sektore poput poljoprivrede, zdravlja, pomorstva itd. Osim toga, u izradi je inovativniji prikaz početne mape te daljnje povećanje broja meteoroloških postaja. Tu je i razvoj NeverinPro verzije aplikacije", otkriva nam.
Čovjek se rodi s time
A Alenova ljubav prema meteorologiji traje od malih nogu.
"Ljubav prema meteorologiji je počela sama od sebe, jednostavno
sam fasciniran meteorološkim pojavama, najviše munjama, snijegom
i oblacima otkad znam za sebe. Ali nisam jedini, iznenadili biste
se koliko ima takvih ljudi u Hrvatskoj. Nakon toga slijedi
mahnito praćenje vremenskih prognoza i podataka s meteoroloških
postaja, najprije na teletekstu i u dnevniku, a kasnije
internetu", objašnjava nam.
Na naš upit tko je "krivac" za njegovu ljubav prema
meteorologiji, objašnjava da se jednostavno čovjek rodi s time,
kao što su neki fascinirani motorima, autima ili nekim drugim
hobijem, tako je njemu to meteorologija.
No, nije ovo prvi Alenov projekt. Naime, svoje je prve termometre postavljao još u nižim razredima osnovne škole, a od 5. razreda imao je i automatsku meteorološku postaju.
"Najprije sam koristio obične termometre sa živom ili alkoholom, a onda s razvojem tehnologije digitalne termometre pa kasnije i prave mini-meteorološke postaje. Potreba za mjerenjem temperature i ostalih parametara postojala je zbog vođenja meteorološkog dnevnika i praćenja hoće li pasti snijeg ili neće", otkriva.
Morali smo ga upitati s obzirom na to da je do nedavno bio profesor fizike i informatike u jednoj osnovnoj školi, gdje radi četiri godine, kako su djeca reagirala na njegovu ljubav prema meteorologiji i je li koga od učenika zarazio s time. Alen je ovih dana počeo raditi u jednoj privatnoj tvrtci, kao poslovni savjetnik za klimatske promjene i oprostio se od školskih klupa.
Učenici zapratiti Instagram profil
"Klincima je najzanimljivije bilo zapratiti Instagram profil. U OŠ Rapska u Zagrebu bio sam voditelj Meteorološke skupine koja je najviše bila zaslužna za pripremu meteorološke postaje, a također smo obilježili i Svjetski meteorološki dan na razini cijele škole uz pregršt aktivnosti unatoč pandemiji. Učenici Meteorološke skupine upoznali su poznatog meteorologa Zorana Vakulu te snimili videointervju", priča Alen.
U toj osnovnoj školi gdje je radio, ove godine postavljena je moderna meteo postaja.
"Škole općenito pokazuju sve veći interes za meteorološkom postajom. Cijene više nisu tako velike, a podaci su najčešće dostupni na internetu široj javnosti. Podaci s meteorološke postaje mogu se koristiti u jako velikom broju nastavnih predmet - to nije samo geografija, već korelacija postoji i s fizikom, matematikom, informatikom, prirodom, biologijom itd. Djeca jako vole kada se u nastavu uključi nešto novo - posebno ovako opipljivo i mjerljivo, a povezano s gradivom", objašnjava naš sugovornik strastveni zaljubljenik u meteorologiju tako da je bilo nemoguće ga ne pitati što za njega znači meteorologija i koliko je ona po njemu važna za život ljudi.
"Meteorologiju možemo promatrati u kontekstu motrenja i prognoziranja vremena, ali ona je puno više od toga - riječ je o znanosti koja je usko povezana s fizikom. Ljudski je život od samog početka ovisio o vremenu i klimi. Danas smo ipak nešto otporniji na taj vanjski utjecaj, ali i dalje naše aktivnosti moramo prilagođavati vremenu, a život i klimatskim promjenama", zaključuje Alen.
