Nakon ekstremnih poplava diljem Europe, kakvima smo i sami svjedočili 2014., Europska unija sve glasnije poziva na brže djelovanje u sprečavanju klimatskih promjena.
Strategije postoje, ali što zapravo činimo? Odvajamo li dovoljno otpada, vozimo li dovoljno električnih automobila, imamo li dovoljno zelenih površina? Što je na papiru, a što u praksi istražila je Irena Pirjać.
Ovo je 2014. u Hrvatskoj. Ovo je 2017. a ovo 2021., također u
Hrvatskoj.
Snimke su to koje podsjećaju na današnje iz Europe i SAD-a. Jer
pred posljedicama klimatskih promjena svi smo jednaki.
Europska je unija zacrtala cilj: klimatsku neutralnost do 2050. godine. Prema tom cilju Hrvatska ide presporo i premalo ulaže, kaže profesor zagrebačkog PMF-a Branko Grisogono:
"Mi trebamo sami pronaći kako u hidrologiju, poljoprivredu, šumarstvo, ovo malo industrije što imamo, promet, prilagoditi budućim vremenima. Na tome znam da se radi, ali presporo. Može nam se dogoditi ovakav jedan užasan scenarij dok se mi pripremamo."
Priprema uključuje rješavanje četiri glavna problema. Riječ je o prometu kao najvećem zagađivaču, zatim o nedostatku zelenih površina, nerazvrstavanju otpada kao i upotrebi industrijskih plinova.
Glavni problemni su izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima, poljoprivreda i promjene u upotrebi zemljišta poput krčenja šuma, odlaganje otpada, upotreba industrijskih fluoriranih plinova.
Do 2035. svi auti bi na prometnicama Europske unije trebali bi biti samo električni. Hrvatska je još, unatoč državnim subvencijama i jeftinijoj registraciji, daleko od tog cilja.
"Prije par godina se povećao broj proizvođača na našem tržištu, zadnjih par godina se nude i poticaji od države. I svakako je to utjecalo na porast broja električnih i hibridnih vozila. Ali i dalje je to zanemariv broj u odnosu na konvencionalne motore", kazao je Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske.
A evo i koliko zanemariv: Od milijun i 783.056 vozila na cestama
Hrvatske samo je 12.010 hibridnih, a od toga tek 1855 potpuno
električnih vozila.
Dio problema je visoka cijena. A postavlja se pitanje i kada
bismo ih svi vozili, odakle bismo crpili svu tu električnu
energiju a da ne zagađujemo okoliš.
Dakle, taj cilj nam je daleko. Na udio zelenih površina možemo
biti ponosni. Gotovo pola Hrvatske je zeleno.
"Ako su šume umjetne, one nemaju taj prirodni sastav i otpornost na klimatske promjene. I to je ključna stvar", kazao je Zdenko Bogović.
Ogromnu muku mučimo s otpadom. Do kraja prošle godine razvrstali smo samo 41 od ciljanih 60 posto otpada.
Cijeli prilog:
