Nakon sastanka Europskog vijeća putem videokonferencije premijer Andrej Plenković u obraćanju novinarima rekao je da se na sastanku raspravljalo o ključnim pitanjima vezano uz pandemiju koronavirusa te da je glavni pritisak prema vodstvu EK-a išao za tim da se u razgovorima s farmaceutskim kompanijama ubrza distribucija cjepiva.
Istaknuo je da je Hrvatska naručila 6,8 milijuna doza cjepiva. Istaknuo je da se tijekom ožujka očekuje odobrenje cjepiva Johnson&Johnson i oko 730.000 doza cjepiva do kraja ožujka. "Razgovarali smo i o novim varijantama virusa što brine brojne članice. Treće su bile epidemiološke mjere koje moraju biti proporcionalne težini situacije i moraju omogućiti funkcioniranje zajedničkog tržišta", dodao je.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o zelenim propusnicama te da niz članica želi više podataka prije nego bude postignut dogovor. "Tu je i pitanje međunarodne solidarnosti – zaštitit ćemo se od covida tek kad svi budu zaštićeni, i mi i druge zemlje. Dosad je na razini EU-a cijepljeno 8% stanovništva starijeg od 18 godina, od toga je 5% primilo drugu dozu. Do ljeta je cilj cijepiti 70% stanovništva starijeg od 18 na razini EU-a."
Politička odluka
Govoreći o epidemiološkim mjerama, Plenković je rekao da se s obzirom na epidemiološku sliku odlučilo za relaksaciju, ali uz uvjet da se svi pridržavaju preporuka epidemiologa. "Donijeli smo političku odluku da ćemo kao što smo radili dosad, pratiti privatni sektor gospodarstva. Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti dozvoljen rad u širem opsegu, pratit ćemo ih s mjerama. Smatramo da su odluke primjerene, da ćemo pronaći sredstva bez rebalansa i većih zahvata."
Rekao je da kockarnice i kasina plaćaju koncesiju državi. "Ako ne rade, tog prihoda nema, a pritom država njima plaća troškove. Kad smo to analizirali, vidjeli smo da njihovo funkcioniranje u epidemiološkom pogledu nije problematično. To nije sklonost nekog od nas hazarderstvu", rekao je.
Očekivan pad BDP-a
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao sedam posto na godišnjoj razini. "Ključna je objava DZS-a koja se odnosi na BDP. U zadnjem kvartalu došlo je do pada od 7% što govori o padu od 8,4% na razini 2020. To je očekivano. Hrvatska u odnosu na 2021. je uz Španjolsku i Francusku država za koju se očekuje najveći rast. Zahvaljujući mjerama Vlade tek 2,1% je manje zaposlenih prošle godine nego 2019.
Pritom su povećane prosječne plaće za 2,7%. Usporedno s mjerama za očuvanje radnih mjesta smo na isplaćenih 9,3 milijarde poslodavcima diljem Hrvatske. Dolazimo u vrijeme kad će se vidjeti efekti porezne reforme – oslobađanje mlađih od 25 godina poreza na dohodak. Oni će uskoro dobiti povrat poreza za prošlu godinu", rekao je.
Nacionalni plan oporavka, kaže Plenković, dio je paketa od ukupno 24,2 milijarde eura za koje su se izborili. "Dio se odnosi na uobičajeni dio sredstava iz višegodišnjeg okvira, a dio se odnosi na instrument EU-a iduće generacije koji ima dvije komponente – bespovratna sredstva i zajmovi. Sad smo u fazi da se bližimo finalizaciji pregovora s Europskom komisijom oko nacionalnog plana oporavka. Prvo ćemo se fokusirati na šest milijardi bespovratnih sredstava."
Izbor predsjednika Vrhovnog suda
Plenković se osvrnuo i na temu izbora predsjednika Vrhovnog suda. "Znajući što se zbivalo ranije, prije izmjene zakona, mislim da je intencija promjene zakona bila jako dobra. Zbog toga što omogućuje zainteresiranima da budu predloženi od strane predsjednika republike čija je to ustavna ovlast i oko toga nema dilema, intencija je da se i njemu omogući da bira. Bio sam u poziciji da imam ovlast prema Ustavu predložiti Glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva, i stjecajem okolnosti nakon javnog poziva, gdje sam mogao s drugima analizirati program. Da me pitate koja mi je opcija draža, draža mi je druga.
Stjecajem okolnosti i predsjednik i ja smo pravnici pa imamo bolji uvid u izvornu struku. Može se dogoditi da dođu ljudi koji veze sa strukom nemaju. Ne vidim problem da predsjednik predloži. Mislim da je sustav s javnim pozivom bolji nego bez toga. On je pomoćni alat predsjedniku i Saboru da odabere onog za kojeg smatra da može biti dobar. U konačnici je li neki zakon u skladu s Ustavom ili ne, možemo imati stav, ali o tome odlučuje Ustavni sud", poručio je.
Govor mržnje
Govoreći o temi govora mržnje koja je pokrenuta nakon što je vlasnik kafića "Three Monkeys" izjavio da HDZ-ovci nisu dobri, Plenković je rekao da nema posebne zavjere od njega ili Vlade da nameće tu temu u javni prostor jer nema što drugo raditi.
"Nije nitko od nas kazao da nečiji članovi, birači i simpatizeru ne mogu doći u neki prostor koji je javni, ugostiteljski objekt. Nije to napisao član HDZ-a, nego netko drugi tko je izrekao svoj stav. Mediji su to prenijeli. To zaslužuje jasnu, čvrstu osudu. Nismo se mi osobno osjetili pogođeni, pa da smo mi ucviljeni. To je protiv širokog kruga ljudi, i članova i simpatizera i birača. To je catch. To stvara nesnošljivost, potiče agresiju. U pandemiji smo, u teškoj gospodarskoj situaciji, razumijem ljude, ali nije rješenje raditi na podjelama, animozitetu, diskriminaciji i govoru mržnje.
Potrebnije je zajedništvo, dijalog, nalaženje konsenzusa. Ove teme nisu dobre ni za koga. Vrlo je kratak put od natpisa do fizičke agresije. Mi smo imali napad tu prije samo pet mjeseci koji je mogao završiti ubojstvom hrvatskog policajca, samo srećom nije. To je sve povezano. Relativizatori ove teme su inače najglasniji, internacionaliziraju te situacije, sad ništa. E, to ne može. Nije se dogodilo manipuliranje nametanjem tema nego se dogodilo razotkrivanje, to je bit u političkom smislu. To je važno da se vidi, to su bitni, referentni trenuci. Nećemo to zaboraviti. Nećemo odmahnuti rukom, ne. Govorit ćemo o njima, stavit ćemo na mjesto", rekao je Plenković.
