Građanima Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, čiji su domovi stradali u potresu koji je zatresao metropolu 22. ožujka, s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, jedinice lokalne i regionalne samouprave će u potpunosti financijski pokriti konstrukcijsku obnovu nekretnina, doznaje Jutarnji list. Radi se o najvažnijoj izmjeni prijedloga Zakona o obnovi Zagreba i okolice, koji će se na Vladi naći u četvrtak, a na drugom čitanju u Saboru već 2. ili 3. rujna. Izglasavanje se očekuje već 4. rujna, a stupanje na snagu s početkom školske godine, 7. rujna.
Svi oporbeni klubovi zastupnika tražili su na prvom čitanju u Saboru da se u Zakon uvrste socijalni kriteriji, kako bi se omogućila obnova stanova i kuća najsiromašnijima. Ovim će se prijedlogom, koji još mora proći međuresorno usklađivanje u Vladi, to i omogućiti. Čak štoviše, uz manje modifikacije, definirani su dohodovni i imovinski cenzusi koji bi to trebali omogućiti.
Uvedeni socijalni kriteriji
U prvom čitanju, Zakon je definirao konstrukcijsku obnovu uz 60-postotno financiranje države te 20-postotno financiranje jedinica lokalne samouprave i vlasnika nekretnina. Tih 20 posto će sada biti oslobođeni vlasnici nekretnina, čiji mjesečni dohodak u prošloj godini nije prelazio 4000 kuna po članu obitelji i oni koji 22. ožujka nisu imali imovinu vrijednosti veće od 200.000 kuna.
Dohodak će se gledati za vlasnika nekretnine i njegovog/njenog bračnog, izvanbračnog, životnog ili neformalnog životnog partnera, što znači da ako dvoje bračnih, izvanbračnih ili životnih partnera zarađuju ukupno 8000 kuna mjesečno, uz imovinu do 200.000 kuna, imaju pravo na potpuno pokrivanje troškova obnove. Što se tiče imovine, u nju spadaju i druge nekretnine te motorna vozila, plovila, štednja, dionice i ostalo.
Onima koji zadovoljavaju te kriterije, država će sufinancirati 80 posto troška konstrukcijske obnove, a ostatak će osigurati lokalne jedinice, odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. U potpunosti će se sufinancirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata i onima koji primaju pomoć za uzdržavanje.
Država je dosad predviđala pokrivanje troškova obnove zabatnih zidova, liftova, dimnjaka i ugradnju kondenzacijskih bojlera, no u tu skupinu su ušla i stubišta.
Oni bez osiguranja - izvisili
No, s druge strane "izvisili" su oni koji su imali osigurane nekretnine i redovito plaćali police osiguranja. Naime, vladajući su došli do zaključka da je sufinanciranje s obzirom na različitost svake pojedine police, prekomplicirano definirati zakonom. Tako će, po svemu sudeći, oni koji nisu imali policu osiguranja, iz svog džepa morati sufinancirati svih predviđenih 20 posto troškova, dok će oni s policama moći od osiguranja zatražiti isplatu i time pokriti svoj dio za obnovu. Među njima će najbolje proći oni koji su imali osiguranje od potresa, jer će nakon isplate, moći sufinancirati 20 posto za konstrukcijsku obnovu, a onda s ostatkom novca i cjelovitu obnovu svoje nekretnine. Ako, pak, vlasnici i suvlasnici ne mogu osigurati predviđenih 20 posto sredstava za obnovu, država će im "zalijepiti" hipoteku na nekretninu.
Premašena procijenjena vrijednost obnove
Država će osnovati i poseban Fond, koji će, doznaje se, biti glavni u provedbi Zakona i distribuciji sredstava za obnovu. Fond će biti u 60-postotnom vlasništvu države, odnosno Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, 20 posto udjela će imati Grad Zagreb, a po 10 posto Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija.
U prvoj varijanti je Fond, odnosno sam Zakon, bio težak 42 milijarde kuna, iako je šteta na građevinama u Zagrebu i okolici procijenjena na 86,4 milijarde kuna. Zakon bi, uvođenjem socijalnog kriterija, mogao premašiti procijenjenu vrijednost obnove.
Tri scenarija za stanare iz Cvjetnog naselja
Resorno ministarstvo, osim "peglanja" Zakona, intenzivno radi i na alternativnim rješenjima zbrinjavanja građana koji trenutno žive u Studentskom domu Cvjetno naselje. Naime, oni se 15. rujna s povratkom studenata trebaju iseliti, a za sada su u igri tri mogućnosti.
Prva je subvencija troška najma stana, što znači da građani mogu sami unajmiti stan, a država će im plaćati prosječno 3500 kuna mjesečne najamnine. Cijena će se ograničiti na 70 kuna po unajmljenom kvadratu, a samci mogu unajmiti do 35 kvadrata, a sa svakim članom obitelji računat će se dodatnih 10 kvadrata sve do površine nekretnine stradale u potresu.
Druga je mogućnost da im se osiguravanje smještaja u državnom ili gradskom stanu, a treća je preseljenje u hostel Arena Zagreb.
